Foto: M. LEVAK, S. DRECHSLER
Prometnica duga svega tri kilometra i vrijedna 60 milijuna eur povezuje kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici
povezane vijesti
- Otvorena izložba “Pod nebom vedre vjere – Islam i Europa u iskustvu Bosne”. Pouka suživotu i poštovanju
- Što je istina o padu drona u Zagrebu? Plenković: “Nemam informacije, Ukrajina nam dosad nije odgovorila”
- Plenković: “Ovo je nešto nečuveno, za reakciju javnosti i velike demonstracije na klizištu na Pantovčaku”
Državna cesta D403 danas će biti puštena u promet, najavljeno je jučer iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i iz Hrvatskih cesta, investitora projekta.
Najskuplja cesta u Hrvatskoj, kako je nazvana već od samog početka gradnje, prije tri godine, trebala bi biti otvorena za promet vozila u poslijepodnevnim satima.
Točno vrijeme otvaranja još nije poznato, ali budući da ceremonija obilježavanja puštanja ceste u promet počinje u 9.30 sati, neslužbeno se očekuje da bi cesta mogla biti otvorena poslije 13 sati, kada se ukloni sva privremena prometna signalizacija na ulaznim raskrižjima na čvoru Škurinje, raskrižju sa Zvonimirovom i spoju s kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali.
Na svečanosti otvorenja na čvoru Škurinje nazočit će premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Tehnički pregled
Jučer je iz Hrvatskih cesta potvrđeno da je završen tehnički pregled ceste duge svega tri kilometra i vrijedne 60 milijuna eura, kao i da je za cestu izdana uporabna dozvola, čime su zadovoljeni svi preduvjeti da ova prometnica koja povezuje kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici, bude danas puštena u promet.
Na trasi ceste D403 koju je gradio konzorcij tvrtki GP Krk, Kolektor CPG iz Slovenije i Euroasfalt iz BiH, izgrađen je niz vrlo zahtjevnih cestovnih objekata, pri čemu gotovo čitava, niti tri kilometra duga cesta, prolazi kroz usjeke, tunel, željeznički podvožnjak ili vijaduktima pa je praktički cijela pod zemljom ili u zraku.
Najzahtjevniji objekt na trasi ceste bio je trotračni tunel Podmurvice, dug 1.300 metara, kojim će promet teći dvama kolničkim tracima uzbrdo, od ulaza s kružnog toka pokraj zgrade Zapadnog trgovačkog centra u smjeru čvora Škurinje, i jednim kolničkim trakom u obrnutom smjeru. Paralelno s glavnom cijevi tunela, u sklopu projekta izgrađen je i 850 metara dug evakuacijski tunel, zajedno s više evakuacijskih izlaza na površinu.
Cesta iz tunela izlazi na kružno raskrižje, s kojega vodi prema kontejnerskom terminalu, prvo podvožnjakom ispod željezničke pruge, a zatim i vijaduktom Pioppi na jednoj strani, te vijaduktom Mlaka do raskrižja sa Zvonimirovom i Benčićevom ulicom na drugoj, kojom će se osigurati povezivanje nove ceste s mrežom gradskih prometnica u zapadnom dijelu središta Rijeke.
Osim ovih, izgrađen je i niz drugih objekata – usjeka, potpornih zidova, zidova za zaštitu od buke, uz svu potrebnu infrastrukturu te prelaganje velikog broja postojećih infrastrukturnih instalacija vodovoda, odvodnje, električne, plinske i telekomunikacijske mreže.
Spoj s obilaznicom
Na spoju na riječku obilaznicu koju će povezivati s kontejnerskim terminalom i mrežom gradskih prometnica u zapadnom dijelu Rijeke rekonstruiran je južni dio postojećeg čvora Škurinje na riječkoj obilaznici, gdje je izgrađen kružni tok na spoju s D403.
Da bi se na samom čvoru i njegovom spoju s Osječkom ulicom povećala protočnost i sigurnost prometa, predviđena je izgradnja još dvaju kružnih raskrižja, jednog na sadašnjem semaforiziranom raskrižju unutar samog čvora, a drugog na spoju s gradskim prometnicama, odnosno s Osječkom ulicom.
Izgradnja ceste D403 započela je prije nešto više od tri godine, a tijek izgradnje pratile su brojne nepredviđene i neočekivane poteškoće, počevši s izbijanjem pandemije COVID-19, zbog koje su dobrim dijelom bili poremećeni opskrbni lanci na tržištu, kao i uvjeti rada te mobilnost radne snage, preko ruske invazije i rata u Ukrajini koji je doveo do velike energetske krize i brojnih drugih poteškoća, kao i do velike inflacije u zadnjih nešto više od godinu dana. U
natoč svemu, radovi koje izvode GP Krk, slovenski Kolektor CPG i Euroasfalt iz Bosne i Hercegovine, privedeni su samom kraju oko tri mjeseca kasnije od prvobitno najavljivanih rokova za završetak koji su trebali biti krajem lipnja, odnosno početkom srpnja ove godine.