Pri Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci djeluje više lektorata stranih jezika. Uz Lektorat za makedonski jezik, koji je jedan od najstarijih lektorata u Rijeci, također djeluju lektorati za slovenski, poljski i mađarski jezik. Riječ je o izbornim predmetima koji su otvoreni svim studentima riječkog Filozofskog fakulteta, a dio i studentima svih riječkih fakulteta – o kolegijima na kojima se upoznaje i kulturna povijest, baština, uopće kultura svih tih zemalja. Lektorat za makedonski jezik će 2023. godine obilježiti 15. godinu postojanja – i to je jedan od povoda razgovoru s mr. sc. Biljanom Stojanovskom, lektoricom za makedonski jezik na riječkom Filozofskom fakultetu.

Mr. sc. Stojanovska diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu »Blaže Koneski« Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skoplju, na Odsjeku za makedonski jezik i južnoslavenske jezike, kao jedan od najboljih studenata. Tijekom studija dobila je nekoliko različitih stipendija i po nekoliko mjeseci boravila na sveučilištima u Ljubljani i Zagrebu. Sudjelovala je na ljetnim školama za slovenski, hrvatski i češki jezik u Ljubljani, Dubrovniku, Plzenju, gdje je proširivala svoja znanja, obogaćivala iskustvo i ispunjavala svoje želje za upoznavanjem drugih jezika i kultura te danas, uz hrvatski, izvrsno govori još nekoliko jezika. Na makedonskom Lektoratu u Rijeci nije samo nastavila uhodani rad prethodnih lektora, već njihov rad nadograđuje i proširuje, kako svojom nastavnom i znanstvenom djelatnošću, tako i suradnjom na polju kulture.

– Lektorat za makedonski jezik Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci djeluje od akademske 2008./2009. godine, no počeci makedonistike u Rijeci sežu u početke osamdesetih godina 20. stoljeća, kada su makedonistički kolegiji bili obvezni za studente južne slavistike. Tada je kolegije iz makedonskog jezika predavao prof. Borislav Pavlovski, a kolegije iz makedonske književnosti prof. Goran Kalogjera. Zatim, prof. Pavlovski s radom nastavlja u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu tijekom cijele svoje akademske karijere vodio Katedru za makedonski jezik i književnost, a prof. Kalogjera razvija makedonistiku prvo na tadašnjem Pedagoškom, a zatim i na današnjem Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Teren za otvaranje Lektorata za makedonski jezik pripremao se sustavno i promišljeno. Bili su potpisani bilateralni ugovori između Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Skoplju, organizirani su bili skupovi na temu hrvatsko-makedonskih književnih, jezičnih i kulturnih veza. Otvorenost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za budući lektorat za makedonski jezik bila je od velike važnosti, a najznačajniju ulogu i najveće zasluge za utemeljenje Lektorata ima profesor emeritus Goran Kalogjera, koji je cijelu svoju karijeru posvetio proučavanju makedonske književnosti te hrvatsko-makedonskih književnih i kulturnih poveznica.

Vi ste treći lektor makedonskog jezika u Rijeci.

– Prvi lektor na Lektoratu za makedonski jezik u Rijeci bio je prof. dr. sc. Vasil Tocinovski, koji je svojim radom i posvećenosti uspio zainteresirati studente za makedonski jezik, književnost i kulturu do stupnja da je desetak studenata tijekom njegovog mandata diplomiralo na temu iz makedonske književnosti. Nakon šestogodišnjeg angažmana prof. Tocinovskog, na mjesto lektora za makedonski jezik dolazi mr. sc. Ana Azeska, koja se brzo snašla i uspješno predavala makedonističke kolegije do kraja svojega mandata. Ja dolazim kao treći lektor po redu i nastavljam rad koji su započeli moji prethodnici, kojima sam beskrajno zahvalna na svemu što su uradili za Lektorat. Bez njihovog truda sigurno ne bismo mogli bilježiti toliki uspjeh i golem interes kod studenata za izučavanjem makedonskog jezika.

Učenje makedonskog diljem svijeta

Kako je Lektorat danas koncipiran i koliki je interes za učenje makedonskog jezika u Rijeci? K tome, predajete i na prevoditeljskom studiju.

– Makedonski jezik se na Lektoratu može slušati šest semestara, a Lektorat nudi i kolegije iz makedonske kulture i civilizacije te makedonske književnosti. Osim toga, makedonski se jezik izučava i u okviru Prevoditeljskog studija gdje je obvezan kad se jednom izabere kao jezik pod C, odnosno studenti s općeg smjera praktično se osposobljavaju za pisano prevođenje tekstova s makedonskog na hrvatski.
Interes za izučavanjem makedonističkih kolegija na Lektoratu u Rijeci je na zavidnoj razini. Od utemeljenja Lektorata, od akademske godine 2008./2009., više od 2.000 studenata slušalo je jedan ili više makedonističkih kolegija, što ga čini najbrojnijim lektoratom za makedonski jezik u svijetu. Razlozi za to su čvrsti temelji na kojima je Lektorat postavljen, posvećen rad profesora Kalogjere i prethodnih lektora te izuzetno bogata kultura, kvalitetna književnost i egzotičan jezik. Velik interes kod studenata pobuđuje drukčija gramatička struktura makedonskog jezika, koja ga čini atraktivnim i posebnim u slavenskoj jezičnoj porodici.

Koliko u svijetu ima lektorata za makedonski jezik? Možete li spomenuti neke zemlje, sveučilišta, i kakav je interes za učenje makedonskog?

– Kao što sam već spomenula, riječki Lektorat za makedonski jezik najbrojniji je lektorat za makedonski jezik u svijetu, a osim u Rijeci, lektorati za makedonski jezik djeluju i u Moskvi, Parizu, Budimpešti, Krakovu, Sosnowiecu, Istanbulu, i od nedavno u Ankari. Pored lektorata, diljem svijeta makedonski se izučava i u sveučilišnim centrima u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Češkoj. U Hrvatskoj je makedonski jezik zastupljen i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje postoji Katedra za makedonski jezik.

Lektori kao kulturni ambasadori

Sveučilišni lektori su i predstavnici zemalja iz kojih dolaze, čiji jezik poučavaju. Kako je s lektorima makedonskog jezika u tom smislu, kako je koncipirana ta akademska i kulturna suradnja?

– Sveučilišni lektori su na neki način kulturni ambasadori svoje zemlje. Priroda našeg posla nalaže da budemo informirani o svemu što se događa u našoj matičnoj zemlji, posebice na polju kulture, da pratimo aktualnosti u lokalnoj zajednici te da na svoj autentičan način približimo svoju kulturu stranoj publici.
Međunarodni seminar za makedonski jezik, književnost i kulturu Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skoplju je institucija koja brine o lektorima za makedonski jezik po svijetu. Riječki je lektorat u stalnom kontaktu i uspješno surađuje s Veleposlanstvom Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj, s makedonskim Kulturno-informativnim centrom u Zagrebu, sa Zajednicom Makedonaca u Republici Hrvatskoj te s Makedonskim kulturnim društvom Ilinden iz Rijeke.

Poučavanjem makedonskog jezika studente upoznajete i s vašom domovinom, njezinom kulturnom baštinom i životom.

– Nastava stranog jezika podrazumijeva i nastavne jedinice iz kulture tog jezika jer svaki se jezik ostvaruje unutar jedne kulture, unutar jedne zajednice o kojoj je potrebno znati više kako bismo mogli razumjeti narod čiji jezik izučavamo. Upravo zato na nastavi učimo o makedonskoj kulturi i civilizaciji, aktivno gledamo i analiziramo makedonske filmove, upoznajemo se s makedonskom blagdanskom tradicijom, pjevamo makedonske narodne pjesme, i na taj način studentima slika o makedonskom jeziku, književnosti i kulturi postaje potpunija.

Makedonsko-hrvatske kulturne poveznice

Jako je puno makedonsko-hrvatskih jezičnih, književnih i kulturnih poveznica. Godine 1861. u tiskari Ante Jakića u Zagrebu uz financijsku pomoć hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera tiskan je Zbornik makedonskih narodnih pjesama, koje su skupili braća Dimitrij i Konstantin Miladinov. Taj je zbornik zlatna knjiga makedonskog preporoda i važan je folkloristički, književni, jezični, teorijski, etnološki i kulturološki prilog makedonskoj kulturnoj povijesti.
Zbirka pjesama »Beli mugri« (Bijela svitanja) makedonskog pjesnika i novelista Koče Racina (1908. – 1943.) ilegalno je tiskana u Samoboru 1939. godine. Pjesme u zbirci su napisane na makedonskom jeziku i većina njih (»Lenka«, »Denovi«, »Kopačite«) predstavlja krik radnika i kritiku tadašnjeg sustava. Svi zainteresirani mogu više pročitati o Racinu u najnovijoj knjizi profesora emeritusa Gorana Kalogjere »Racin«, objavljenoj 2021. godine u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Učenju makedonskog jezika pridonose ljetne i zimske škole makedonskog. Jeste li angažirani i u tim školama?

– Kao lektor za makedonski jezik, osim na Filozofskom fakultetu u Rijeci, radim i na Ljetnoj i na Zimskoj školi Međunarodnog seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu, gdje predajem makedonski stranim makedonistima. Ljetna škola za makedonski jezik održava se u prekrasnom ambijentu Kongresnog centra na obali Ohridskog jezera i ove godine će biti njezino 55. izdanje, a Zimska škola je na daljinu počela djelovati od 2021. godine kao prva aktivnost kojom je bila obilježena 100. obljetnica rođenja makedonskog jezikoslovca, pjesnika i prozaista Blaže Koneskog (1921. – 1993.). Na toj školi sudjelovala je i kolegica Hana Vrbanić koja je na hrvatski prevela tekst »Magnolija« Blaže Koneskog. Taj prijevod i još niz drugih prijevoda, koje su napravili sudionici na toj školi, izašli su u zborniku »Koneski na 11 jezika«, a hrvatski prijevod Hane Vrbanić zaslužan je da i hrvatski jezik bude zastupljen u tom zborniku.
Interes za sudjelovanje na Ljetnoj i Zimskoj školi makedonskog jezika je zaista velik. Od osnutka Lektorata do ove godine na Ljetnoj i Zimskoj školi Međunarodnoga seminara za makedonski jezik, književnost i kulturu sudjelovala su 32 studenta i nastavnika riječkog Filozofskoga fakulteta. Sudjelovanje na Ljetnoj školi je iskustvo koje bi poželio svaki student makedonskog jezika. Biti tri tjedna u doticaju s makedonskim jezikom u neponovljivom ambijentu na obali Ohridskog jezera, gdje se degustira makedonska hrana, pleše makedonsko kolo, pjeva makedonska pjesma, jako je lijep doživljaj nakon kojeg svi počnu bolje govoriti makedonski i nakon kojeg se žele opet vratiti. I najčešće se vraćaju.

Posebnosti makedonskog jezika

Možda možete spomenuti i neke osobitosti makedonskog jezika, pa i neke druge kulturne poveznice. Na primjer, je li točno da je jedan makedonski dijalekt poslužio kao osnovica staroslavenskog jezika?

– Staroslavenski jezik je prvi književni jezik svih Slavena. Prema makedonskoj teoriji jezikoslovaca Vatroslava Jagića i Vatroslava Oblaka u osnovi staroslavenskog jezika leži dijalekt makedonskih Slavena iz sela iz okolice grada Soluna: Suho, Zarovo i Visoka. Makedonski jezik, isto kao i hrvatski, pripada južnoslavenskoj jezičnoj porodici. Istovremeno, makedonski je i balkanski jezik jer je u neposrednom kontaktu s balkanskim jezicima – albanskim, grčkim, vlaškim. Kao rezultat toga kontakta u makedonskom jeziku se razvio postpozitivni član uz pomoć kojega određujemo ono što je nama poznato, prethodno spomenuto ili jedinstveno. Kako bih vašim čitateljima to bolje približila, iskoristit ću primjer: »Rekata Vardar e najdolga vo Makedonija«. Imenica ‘reka’ određena je članom jer je riječ o jednoj jedinoj rijeci imenom Vardar. Zbog te činjenice imenica ‘reka’ koja uvodi ime te rijeke mora biti određena članom. Član kao pokazatelj kategorije određenosti je teže pojmiti ako vaš jezik nema tu kategoriju, pa je to jedan od mojih izazova kao lektora za makedonski jezik. Druge specifičnosti makedonskog jezika su to što se služi ćirilicom, što nema padeže i nema infinitiv.

Kako govornicima hrvatskog jezika ide učenje makedonskog i što su im najveći izazovi?

– Ćirilica je službeno pismo makedonskog jezika, pa su početni sati nastave iz makedonskog jezika posvećeni poučavanju ćiriličnim slovima. Na samom početku studentima se novo pismo čini kompliciranim, pa se događa da miješaju neka ćirilična slova sa slovima iz latinice, no nakon kratkog vremena posvećenog rada i vježbi iznenade se koliko im je početni strah od novoga bio nepotreban jer su osposobljeni pisati i čitati novo pismo koje im otvara svijet makedonskog jezika.
U usporedbi s hrvatskim, makedonski jezik ima razvijeniji sustav glagolskih vremena, tako da se pred studentima s prevoditeljskog smjera dosta često pojavljuje pitanje na koji način prenijeti određeno značenje postignuto glagolskom konstrukcijom iz široke lepeze makedonskih glagolskih konstrukcija. I pored razlika, makedonski i hrvatski su dva srodna jezika s puno dodirnih točaka, što čini da hrvatski studenti uče makedonski s lakoćom i osjećajem bliskosti. Meni je zaista bitno – da svi studenti Lektorat povezuju s dobrim osjećajem i da i nakon studija njeguju ljubav prema makedonskom jeziku, književnosti i kulturi.

Nauči jezik svojega prijatelja

U Rijeci poučavate makedonski jezik i u jednoj osnovnoj školi.

– Makedonski jezik i kulturu po modelu C predajem u OŠ Centar u Rijeci. To je nastava za učenike od prvog do osmog razreda s područja Grada Rijeke koji imaju želju naučiti makedonski jezik, upoznati se s makedonskom kulturom i tradicijom te zaviriti u čarobni svijet makedonske glazbe i hrane. Nastavu pohađaju i učenici koji nisu pripadnici makedonske manjine. Tako na primjer ove godine imamo učenike prvog razreda koji nisu pripadnici makedonske nacionalne manjine, Hrvati su, a imaju jaku želju naučiti makedonski jezik. Jedna učenica, koja isto tako nema makedonsko porijeklo, krenula je učiti makedonski zbog svoje prijateljice koja ima makedonske korijene. To je jasan primjer koji opisuje izreku – Nauči jezik svojega prijatelja da bi lakše razumio sebe. Djeca to čine od malih nogu i to me jako raduje. Nastava makedonskog jezika za osnovnoškolce od početka se održava u OŠ Centar, a u njezinoj realizaciji golema je podrška ravnateljice prof. Nedjeljke Debelić kojoj sam jako zahvalna. Makedonski jezik se može nastaviti učiti i u srednjoj školi, konkretno u Rijeci u Prvoj sušačkoj gimnaziji, gdje predaje moja kolegica učiteljica Natalija Lekovska.

Teškoto, makedonsko kolo / Snimio Sergej DRECHSKLER

Recite nam i o vašoj suradnji s Makedonskim kulturnim društvom Ilinden u Rijeci.

– Lektorat za makedonski jezik ima izvrsnu suradnju s najstarijim makedonskim kulturnim društvom u Hrvatskoj – Ilinden iz Rijeke. Spomenula bih naše najrecentnije aktivnosti jer ne bi bilo dovoljno prostora da sve prikažemo. Na otvorenju manifestacije Dani makedonske kulture u studenom 2021. predavanjem smo obilježili jubilej 100 godina od rođenja Blaže Koneskog. U istom mjesecu smo za studente Lektorata u prostorijama Društva prikazali makedonski film »Tetoviranje« (1991.) redatelja Stole Popova. U suradnji s predsjednikom Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj gospodinom Ilijom Hristodulovim i predsjednicom MKD-a Ilinden gospođom Ivonom Dunoski Mitev radili smo i na promociji makedonskog jezika za odrasle – organizirali smo radionice za izučavanje makedonskog jezika, što je zainteresiralo i one koji nisu makedonskog porijekla.

Žile kucavice mojih gradova

Kakav je vaš doživljaj Rijeke? Možda se može usporediti običan život u Makedoniji i Hrvatskoj?

– Sviđa mi se život u Rijeci. Rijeka je dovoljno velika da ponudi niz različitih sadržaja, i istovremeno dovoljno mala da se svakamo može stići brzo i lako.
More je očaravajuće i daje posebnu energiju svakog trenutka kad ga pogledam kroz prozor. Ljudi su srdačni, otvoreni i opušteni, a kulturni život je zadovoljavajući. Bura i kiša su dvije stvari koje bih možda malo promijenila, ili u najmanju ruku ublažila.
Multikulturalnost i multietničnost su zajedničke Makedoniji i Hrvatskoj, i to se posebice može reći za Rijeku.
Težnja da smo jednaki u različitostima je zajednička i mislim da to trebamo i nadalje njegovati. Zajednička nam je i tradicija ispijanja kave, pa je meni jako slično ići na kavu na Korzo u Rijeci i na Širok sokak u mojoj rodnoj Bitoli.
To su žile kucavice mojih gradova, dvije duge pješačke zone gdje se osjećam jako ugodno i gdje dugo guštam u šalici tople kave.