Primorski kraj bio je jedno od najjačih pravaških uporišta tijekom 1870-ih i 1880-ih godina, no čini se da je to danas slabo poznato.

Zato smo željeli podsjetiti na značajne pravaše Primorja i Istre, na važnu epizodu riječke i sušačke povijesti te da i u tom smislu dignemo ovaj kraj u nacionalne okvire koje on itekako zaslužuje, kao i na druge pravaške teme, kaže dr. sc. Željko Bistrović, predsjednik udruge Primorski Hrvat, o tribini »Hrvatsko srce – u spomen na hrvatske velikane«.

Vodilja i korektor

Tribinu su organizirali Udruga za promicanje baštine Primorski Hrvat, riječki ogranak Matice hrvatske te Hrvatska družba povjesničara »Dr. Rudolf Horvat« u povodu 200 godina od rođenja dr. Ante Starčevića te 150 godina od rođenja dr. Rudolfa Horvata i Antuna Gustava Matoša.

Tribina je održana u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu, a uz prigodna izlaganja dr. sc. Željka Bartulovića, dr. sc. Željka Bistrovića, Gorana Crnkovića, dr. sc. Stjepana Matkovića te Lea Marića, folklorna skupina Udruge Primorski Hrvat prvi put je javno predstavila riječke ženske i muške nošnje uz koreografiju, tradicionalne plesove koji su se nekad plesali u Rijeci: kvatro paši, šete paši i ples po hrvatski.

Također, dr. sc. Hrvoje Pende predstavio je svoju knjigu kolumni »Riječke pravaške davorije«. Goran Crnković, predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske, kaže da se program Stranke prava, odnosno program koji je zadao Ante Starčević, može smatrati vodiljom i korektorom koji su prihvatile sve druge hrvatske stranke.

– Donekle su sve druge hrvatske stranke korigirale vlastite programe prema Stranci prava. To je jedina stranka koja je bila doista realistična te je iz njenih korijena ostvaren realističan cilj – hrvatska država.

Stranka prava bila je prva stranka koja je u svoj program unijela činjenicu da cilj hrvatskog naroda mora biti ostvarenje hrvatske države i da se bez toga ne može ostvariti ni jedan drugi cilj, rekao nam je Crnković uoči početka programa.

On je održao predavanje na temu »Istarsko pravaštvo« za koje kaže da je danas gotovo zaboravljeno.

– Svi Istrani, Hrvati, iz druge preporodne, postdobriline generacije, kao što su Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić i drugi, bili su članovi Stranke prava, podcrtava Crnković.

Status Rijeke

Dr. sc. Željko Bartulović s riječkog Pravnog fakulteta govorio je o statusu Rijeke u 19. stoljeću pa do 1918. godine te kaže da je pravaštvo sigurno bitno utjecalo na hrvatske poglede u tom pitanju.

– Pravaši su u okviru hrvatskog državnog prava zastupali legalistički segment te navodili da je Rijeka, prema ranijim odlukama poput akta Marije Terezije o reinkorporaciji Rijeke, hrvatska.

Istovjetni carski akti postoje s početka 19. stoljeća, baš kao i zahtjevi iz 1848. godine. Čak ću istaknuti da se ni oni koje danas popularno nazivamo mađaronima nisu odrekli Rijeke i hrvatskog prava nad njom, kaže Bartulović i dodaje da pravaštvo nije jedna čvrsta stranka, nego veliki pokret koji ima svoju vrlo desnu, desnu, te i srednju struju i ljevicu.

– Nikako se ne može izbjeći pravaštvo i utjecaj Ante Starčevića na svekoliku hrvatsku političku scenu, rekao nam je Bartulović.

Povjesničar Leo Marić govorio je o izvornom pravaštvu u svjetlu europske politike 19. stoljeća.

– Ante Starčević i pravaši koji su djelovali u drugoj polovici 19. stoljeća polagali su velike nade u vanjskopolitičke čimbenike za rješenje hrvatskog pitanja. Smatrali su da se unutar same Austro-Ugarske, kroz unutarnje političke procese, ne može doći do rješenja.

Zato su tražili saveznike u inozemstvu, prvenstveno u Francuskoj i Rusiji. Starčević i Eugen Kvaternik bili su veliki frankofili, ljubitelji francuske kulture i politike, zagovornici ideala francuske revolucije te poklonici Napoleona Bonapartea i Napoleona III. te su u Francuskoj vidjeli potnecijalni spas za narode jugoistočne Europe.

Također, iako se nisu slagali s unutrašnjim ruskim režimom koji je bio autoritaran, Ruse su vidjeli kao narod koji je sklon Slavenima te su smatrali da bi Rusija mogla biti voljna pomoći u oslobođenju Hrvata od Austrije, rekao nam je Leo Marić.

»Ukradeni referendum«

Dr. sc. Hrvoje Pende predstavio je svoju knjigu kolumni »Riječke pravaške davorije« koja se naslanja na pravaštvo i govori o aktualnim problemima neovisnosti hrvatske države i hrvatskog naroda.

– Na primjer, pišem o ukradenom referendumu inicijative »Narod odlučuje« gdje je vlast ukrala referendum te nije dozvolila narodu da kaže svoju riječ o promjeni izbornog sustava za koji se svi slažu da je nepravedan.

Prikupili smo dovoljan broj potpisa, no vlast je brutalno pokrala važeće potpise. Pišem i o drugim aktualnim temama, o nametanju rodne ideologije i srodnima temama globalističkog pokreta koji ugrožava ukupan suverenitet svih narroda, ali i suverenitet osobe kao pojedinca, rekao nam je Pende.

Baciti što više svjetla na djelo Ante Starčevića

Dr. sc. Stjepan Matković s Hrvatskog instituta za povijest podcrtava da se Ante Starčević pojavio u vrijeme kada su Hrvati živjeli u velikoj europskoj velesili. Starčević svoju političku ideju temelji na valorizaciji hrvatske povijesti te na njoj želi ostvariti hrvatsku državnost.

– Ante Starčević izravno je najviše vezan uz ideju moderne hrvatske državne i nacionalne koncepcije, zato je vrlo važno da se baci što više svjetla na njegovo djelo, podcrtava Matković.