RIJEKA – Prošlotjednim raspisivanjem natječaja za izgradnju obilaznice Novog Vinodolskog, procijenjene vrijednosti od 495 milijuna kuna, bez PDV-a, ukupna vrijednost velikih cestovnih infrastrukturnih projekata u Rijeci i okolici popela se na iznos koji premašuje milijardu kuna. Uz novljansku obilaznicu koja će biti u funkciji rasterećenja prometnih gužvi i zastoja tijekom turističke sezone, a ujedno predstavlja prvu dionicu buduće autoceste od Križišća do Žute Lokve, u tijeku je projekt izgradnje državne ceste D 403, za koju je nedavno kao izvođač odabran konzorcij koji čine GP Krk, slovenski CPG i bosanskohercegovački Euroaflat, s cijenom izgradnje od 465 milijuna kuna, bez uračunatog PDV-a. Ova je prometnica, koju se često naziva najskupljom cestom u Hrvatskoj, s obzirom na duljinu manju od tri kilometra, izuzetno važna za razvoj lučkog prometa u Rijeci, kao integralni dio projekta izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, ali i kao gradska prometnica koja će povezivati zapadni dio grada s riječkom obilaznicom.
Osim ovih projekata, Hrvatske ceste, zajedno s KD-om Vodovod i kanalizacija obnavljaju Krešimirovu ulicu u Rijeci, kao i državnu cestu od Meje do Oštrovice, u vrijednosti od pedesetak milijuna kuna, uz druge projekte.

Željeznički projekti

Neusporedivo veći iznosi vrte se na željezničkim projektima, na pruzi od mađarske granice prema Rijeci, pri čemu su dosad pokrenuti radovi ili potpisani ugovori za financiranje dionica od granice s Mađarskom do Karlovca, ukupne vrijednosti veće od 600 milijuna eura, odnosno oko četiri i pol milijarde kuna. Projekt koji još nedostaje da bi se cijela priča obnove riječkog prometnog pravca koji je ujedno dio Mediteranskog koridora EU-a je izgradnja nove, dvotračne, takozvane nizinske željezničke pruge, od Karlovca do Škrljeva, za koju počinje projektiranje, kao i za izgradnju dvotračne željezničke pruge kroz grad Rijeku. Ovim željezničkim projektima valja dodati i dogradnju i rekonstrukciju dvaju multimodalnih terminala, uz kontejnerske terminale na Brajdici i Zagrebačkoj obali, ukupne vrijednosti sedamdesetak milijuna eura na kojima su radovi u tijeku, kao i rekonstrukciju putničkog Željezničkog kolodvora Rijeka, vrijednu gotovo 16 milijuna kuna.

Obilaznica Novog Vinodolskog najvećim dijelom – na 6,5 kilometara duljine – bit će izgrađena na trasi buduće autoceste A7, između Križišća i Žute Lokve, a ostatak će činiti spojne ceste na Jadransku magistralu (D8), duljine 3,3 kilometra. Obilaznica će prolaziti zaleđem Novog Vinodolskog, od Selca do spoja na magistralu, poslije Povila u smjeru Senja. Na trasi će biti izgrađen tunel Zagori dug 834 m te vijadukt Ričina dug 1.062 metra kojim će cesta prelaziti Vinodolsku dolinu. Ova cesta, čiju izgradnju financiraju Hrvatske autoceste, ujedno predstavlja i početak gradnje nedostajuće autoceste A7, odnosno Jadransko-jonskog koridora koji je u Hrvatskoj većim dijelom izgrađen, osim dionice od Križišća do Žute Lokve te od Ploča do Dubrovnika. Novljanska obilaznica bit će izgrađena sredstvima HAC-a, bez novih kreditnih zaduženja, a očekuje se da radovi započnu do konca ove godine, uz predviđeni rok za završetak od 24 mjeseca.

Oborinska odvodnja

Što se tiče radova na državnoj cesti od Meje do Oštrovice, radovi na rekonstrukciji trebali bi, prema planu Hrvatskih cesta, započeti u rujnu ili listopadu ove godine, a rok za izvođenje je godinu i pol dana od uvođenja izvođača na gradilište. Projektom je predviđena obnova kolnika, potpornih zidova, bankina i ostalih dijelova ceste, uz djelomično proširenje kolnika, te ispravljanje zavoja za koje je utvrđeno da predstavljaju prijetnju sigurnom odvijanju prometa. Bit će obnovljen i sustav oborinske odvodnje, koji će u vodozaštitnom području na jednom dijelu ceste biti zatvorenog tipa, sa separatorima i sustavom ispuštanja pročišćene vode koji neće uzrokovati eroziju ili plavljenje okolnog područja. Javna rasvjeta na raskrižjima Meja i Lunga bit će obnovljena, odnosno postavljena javna rasvjeta, a u trup ceste bit će položena kabelska kanalizacija, uz vodoopskrbne instalacije.

Željeznički projekti, čiji je glavni cilj značajno povećanje kapaciteta, kao i brzine vlakova na potezu od riječke luke i mađarske granice, najvećim su dijelom, kao i cesta D-403, sufinancirane iz EU fondova.

Riječ je, redom, o rekonstrukciji postojećeg, i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, projektu vrijednom 196,9 milijuna eura, čiji su radovi u tijeku; zatim o obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, procijenjene vrijednosti 297,1 milijuna eura, kao i rekonstrukciji i izgradnji pruge, odnosno drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. Radovi na toj dionici procjenjuju se na 315 milijuna eura.

Što se tiče priprema za izgradnju nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo procijenjena je na sedam milijuna eura, a s obzirom na konfiguraciju terena, predstavlja najzahtjevniju dionicu buduće nizinske pruge. Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke pruge Zagreb – Rijeka, dionica Karlovac – Oštarije procjenjuje se na 9,4 milijuna eura. Još jedan projekt HŽ Infrastrukture na riječkom području i dijelu nizinske pruge jest izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, čija je vrijednost projektiranja 5,4 milijuna eura, a procijenjena vrijednost radova 270 milijuna eura. Ugovor za izradu projektne dokumentacije u vrijednosti od 33.777.000 kuna potpisan je sa zajednicom ponuditelja Institut IGH d.d. i GRANOVA d.o.o. Za projektiranje osigurano je 85 posto prihvatljivih troškova iz Instrumenta za povezivanje Europe.

Pomoć EU-a

Osim projekata koje HŽ Infrastruktura priprema i provodi samostalno, na riječkom lučkom području u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka u tijeku su dva projekta, ukupne procijenjene vrijednosti 67,2 milijuna eura: Rijeka Brajdica i Zagrebačko pristanište. Projekt Rijeka Brajdica znači razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata. Vrijednost projekta iznosi 35,6 milijuna eura, a udio HŽI 26 milijuna eura. Projekt se s 85 posto sredstava sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe. Izvođači radova su Kolektor Koling d.o.o. i Euro-asfalt d.o.o..

Drugi projekt u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka je unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište, čija procijenjena vrijednost iznosi 31,6 milijuna eura, od kojih je udio HŽ Infrastrukture 22 milijuna, a osigurano je 85 posto sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe. Cilj tog projekta jest doprinos rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na Mediteranu kroz osiguranje učinkovitosti i održivosti teretnog prijevoza. Specifični cilj je eliminirati postojeće usko grlo i prilagoditi željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem prijevozne potražnje u luci Rijeka, uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućavanjem premještanja lučkih djelatnosti.

Svi navedeni projekti, osim stavljanja naglaska na revitalizaciju riječkog prometnog pravca, jasno pokazuju i važnost članstva Hrvatske u Europskoj uniji, bez čijeg sufinanciranja, u iznosima do 85 posto, najveći dio ne bi bio ostvariv u skoroj budućnosti. Utoliko je važnije da Hrvatska čim prije pripremi projekte vezane uz izgradnju nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, kao i dvotračne pruge kroz grad, dok u EU (još) postoji jasno iskazana volja za sufinanciranje ovog kapitalnog projekta koji je u skladu s europskom strategijom prebacivanja prvenstveno teretnog prometa s cesta na željeznicu, ali i putničkog s avionskih linija na vlakove. Prilika je to koju Hrvatska ne bi trebala propustiti, ako želi imati relevantan prometni pravac u regiji.