Čak 75 posto polaznika doktorskog studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dolazi iz privatnog sektora, a s cijenom od 88.500 kuna doktorski studij tog fakulteta najjeftiniji je takav studij u području ekonomije – istaknuto je to na panel raspravi “EFRI doktorski studij Ekonomija i poslovna ekonomija – Plan za budućnost”.

Panel rasprava okupila je sadašnje i završene doktorande riječkog Ekonomskog fakulteta koji su iznijeli svoja iskustva i razloge upisa doktorata, a raspravljalo se i o položaju doktora znanosti u društvu, položaju žena u znanstvenoj zajednici te o skandinavskom modelu pisanja doktorata koji se potiče na riječkom fakultetu.

Navodeći da je do 28. siječnja otvoren novi natječaj za doktorski studij njegov voditelj, doc. dr. Vinko Zaninović, objasnio je osnovne razlike između skandinavskog i klasičnog doktorskog rada.

– Kod skandinavskog modela znanje je nužno praktičnije, jer morate biti u stanju sažeti misli na petnaestak stranica rada umjesto na 150 do 200 ili 300 stranica, koliko ima klasična doktorska disertacija. Kvaliteta se ne mjeri brojem stranica, već brojem citata.

Skandinavski model daje veću vidljivost i citiranost rada te se prolazi dvostruka kontrola, jer uz povjerenstvo za obranu doktorskog rada disertaciju pregledavaju i neovisni recenzenti te je takav model najbliži neovisnoj recenziji, pojasnio je doc. dr. Zaninović.

Prosječna dob doktoranada Ekonomskog fakulteta je 42 godine, a najmlađi doktorand koji je doktorirao s nepunih 30 godina bio je doc.dr. Ivan Gržeta, dok je najstariji doktorand imao 66 godina.

Govoreći o svojim iskustvima Gržeta je istaknuo kako doktorski studij zahtjeva posvećenost i upornost.

Njegove su tvrdnje potvrdili i ostali panelisti, a dodajući da je doktorski studij mukotrpan i dugotrajan dr.sc. Tanja Fatur Šikić istaknula je da na doktorat treba gledati kao na dugoročno ulaganje, dok je doktorandica Petra Adelajda Zaninović apostrofirala materijalne i nematerijalne koristi doktorata posebno stavivši naglasak na nove prilike zapošljavanja.

S činjenicom da doktorat donosi koristi i u privatnom sektoru koji nije znanstveno orijentiran složio se i doktorand Ivan Funčić koji je iznio vlastito iskustvo naglasivši korist koju mu je doktorat u poslu donio.