RIJEKA  Kroz Zračnu luku Rijeka u ovoj je godini prošlo svega dvadesetak tisuća putnika, a do kraja godine očekuje se promet od trideset tisuća putnika, što će biti pad od 85 posto u odnosu na lanjsku, rekordnu godinu, kada je riječki aerodrom prvi put premašio brojku od dvjesto tisuća putnika.

Ovakva statistika putničkog prometa podudara se s dramatičnim padom prometa u svim hrvatskim zračnim lukama, koji se kreće između 80 i 95 posto, a situaciju dodatno pogoršava i pad teretnog prometa od preko 50 posto.

Upravo je u teretnom prometu, za razliku od putničkog, u proteklih nekoliko godina Zračna luka Rijeka bila vodeća u Hrvatskoj, čak i lani, kada je došlo do značajnog pada, ali je i dalje Rijeka ostala među vodećima u tom segmentu.

Zanimljiv fenomen

Pad prihoda, prema riječima Tomislava Palalića, direktora Zračne luke, u ovoj je godini nešto manji od pada putničkog prometa, oko 65 posto, a u tom su dijelu situaciju koliko-toliko spasili privatni i poslovni letovi kojih je, primjerice u srpnju, bilo dvostruko više nego u istom mjesecu prošle godine.

Tomislav Palalić / Snimio M. GRACIN

– U situaciji u kojoj je zračni promet, zbog pandemije COVID-19, u cijelom svijetu zabilježio golem pad, događa nam se zanimljiv fenomen velikog povećanja broja privatnih i poslovnih letova. Lani smo u srpnju imali dvjesto polijetanja i slijetanja privatnih i poslovnih zrakoplova, a ove godine u istom mjesecu više od četiristo. Dijelom se tu radi o poslovnim ljudima koji putuju svojim privatnim ili unajmljenim zrakoplovima, ali najveći dio tih putnika su zapravo turisti koji ljetuju na jahtama.

Dobar dio njih bi doletio na Krk redovnom linijom, u normalnim okolnostima, ali zbog pandemije se takvi gosti, veće platežne moći, odlučuju na najam manjih zrakoplova kojima doputuju zajedno s članovima obitelji ili prijateljima te s aerodroma odlaze na jahtu. Među njima ima i onih s najdubljim džepom, koji dolaze vlastitim avionima i ukrcavaju se na vlastite jahte koje ih čekaju u nekoj od okolnih jadranskih luka, kaže Palalić.

Pandemija je ugrozila i poslovanje riječkog aerodroma / Foto V. KARUZA

Takvi su letovi, objašnjava, prilično profitabilni za samu Zračnu luku. U strukturi ukupnih prihoda od avionskih operacija i prošle su godine imali značajan udio, a ove godine, s obzirom na golem pad ostalih operacija, taj je udio još značajniji.

– Inače, u strukturi prihoda od aerodromskih operacija u Zračnoj luci Rijeka, privatni i poslovni letovi donose oko dvadeset posto, teretni trideset, a preostalih pedeset posto je sve ostalo, uključujući i putnički promet. Ove godine poslovni i privatni letovi čine gotovo četrdeset posto tih prihoda, ističe Palalić.

Pravi potop

S druge strane, u putničkom je prometu došlo do pravog potopa, s padom od 85 posto od lanjskog broja putnika. Broj linija praktički je prepolovljen, s tek deset međunarodnih i tri domaće linije, a na većini njih popunjenost aviona je izrazito loša.

– Popunjenost aviona varira, ali u prosjeku, na svim linijama iznosi tek 55 posto u odnosu na ukupan kapacitet aviona. S najnovijim događanjima u epidemiološkom smislu teško je očekivati da će taj postotak do konca sezone rasti.

Zbog toga očekujemo oko trideset tisuća putnika godišnje, što je otprilike petnaest posto u odnosu na lanjski promet, kaže Palalić.

Od ove se godine očekivalo da ponovno bude rekordna, a prije izbijanja pandemije, računalo se s povećanjem broja putnika od oko deset posto te zadržavanje trenda stabilnog financijskog poslovanja Zračne luke iz zadnjih nekoliko godina, kada je aerodrom pokrivao troškove svog poslovanja, poslujući s dobiti, a realizirani su, uz financijsku pomoć prvenstveno države i Primorsko-goranske županije, više od trideset milijuna vrijedni projekti, od poboljšanja sigurnosne i aerodromske opreme do uređenja glavne aerodromske zgrade.

Planirani projekti, poput izgradnje pješačkog pothodnika do autobusne stanice na omišaljskom rotoru, do daljnjega su »na ledu«.

Očuvati poslovanje

Za održavanje poslovanja Zračna luka je u postupku ishođenja bankovnog kredita, budući da će prihodi s lanjskih oko 25 milijuna kuna, u ovoj godini pasti na osam do deset milijuna.

– U tijeku su razgovori s bankama oko podizanja kredita u iznosu do 15 milijuna kuna. Zbog izrazito sezonskog karaktera poslovanja zračne luke, čak i ako se epidemiološka situacija smiri, do iduće turističke sezone ne možemo računati na ozbiljnije prihode. U normalnim godinama smo u turističkoj sezoni ostvarivali gotovo osamdeset posto prihoda, tako da su nam sredstva potrebna za održavanje poslovanja ne samo u ovoj godini, nego i do početka iduće turističke sezone, do kad će se, nadamo se, situacija u avionskom prometu normalizirati, kaže Palalić.
Od predviđenih projekata, u ovoj godini sredstva u iznosu nešto većem od pet milijuna kuna, od čega najveći dio osigurava resorno Ministarstvo prometa, a manji dio županija, osigurana su za nabavu dijela sigurnosne opreme te servera i videonadzora.