RIJEKA – S početkom ove akademske godine na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s radom je započeo Laboratorij za jezik i kognitivnu neuroznanost (Laboratory for Language, Cognition and Neuroscience – LACON) koji je osnovan u sklopu petogodišnjeg istraživačkog projekta »ENGRI – Engleske riječi u hrvatskome jeziku: identifikacija, afektivno-semantičko normiranje i ispitivanje kognitivne obrade bihevioralnim i neuroznanstvenim metodama« koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Brzina reakcije

Riječ je o prvom takvom laboratoriju na Sveučilištu u Rijeci i tek drugom u Hrvatskoj, a opremljen je najsuvremenijom opremom za provođenje istraživanja jezične obrade bihevioralnim i neuroznanstvenim metodama. Voditeljica projekta doc. dr. Irena Bogunović s Katedre za strane jezike pojašnjava da je pomoću posebno osmišljenog programa za prikazivanje podražaja i prikupljanje odgovora ispitanika moguće zabilježiti brzinu ispitanikova odgovora na prikazani podražaj, primjerice riječ ili rečenicu, preciznošću na razini milisekunde.

– Sustav za snimanje elektroencefalograma (EEG-a) kojim Laboratorij također raspolaže sastoji se od kape s elektrodama, pojačala i računalnih programa za snimanje i analizu EEG-a. Takav sustav omogućuje bilježenje i analizu električne aktivnosti mozga tijekom obrade nekog podražaja. Trenutno se u Laboratoriju provodi istraživanje brzine reakcije pri prepoznavanju hrvatskih riječi i engleskih posuđenica u hrvatskome, a u pripremi je istraživanje kognitivne obrade engleskih posuđenica u hrvatskome pomoću EEG-a. U Laboratoriju će se tijekom ove akademske godine održati radionica o metodama analize električne aktivnosti mozga u kognitivnoj znanosti za zainteresirane znanstvenike i studente Sveučilišta u Rijeci, najavljuje doc. dr. Bogunović.

Uz nju u izvođenju projekta sudjeluju i doc. dr. Jasmina Jelčić Čolakovac, doc. dr. Mirjana Borucinsky te dr. sc. Eva Pavlinušić Vilus s Pomorskog fakulteta, kao i dr. sc. Bojana Ćoso iz ISPP iz Međunarodne škole u Phnom Penhu te Mario Kučić iz Infobipa, a suradnici na projektu su i prof. dr. Marijan Palmović sa Sveučilišta u Zagrebu te znanstvenici sa španjolskih sveučilišta u Madridu i Tarragoni, prof. dr. José A. Hinojosa, dr. Marc Guasch i prof. dr. Pilar Ferré.

Baza riječi

Sam projekt započeo je prije dvije godine, a prvi je značajan rezultat projekta prikupljanje i objavljivanje novog mrežnog korpusa hrvatskog jezika »ENGRI« koji sadrži tekstove s najvažnijih hrvatskih medijskih portala objavljene između 2014. i 2020. godine, nastao u suradnji s doc. dr. Nikolom Ljubešićem sa slovenskog Instituta Jožef Stefan.

– Na temelju Korpusa stvorena je Baza engleskih riječi u hrvatskome i njihovih istovrijednica koja sadrži najčešće engleske riječi u hrvatskome te njihove prijevode na hrvatski, kao i učestalost pojavljivanja tih riječi u hrvatskim mrežnim korpusima. Računalno-jezikoslovni alati razvijeni za potrebe prikupljanja Korpusa, Korpus i Baza javno su dostupni. U tijeku je obrada podataka istraživanja o afektivnom sadržaju engleskih posuđenica u hrvatskome provedenog na više od 650 ispitanika. S obzirom na to da su dosadašnja slična istraživanja uključivala riječi iz materinskog jezika ili strane riječi, ali ne i strane riječi koje su posuđivanjem ušle u materinski jezik, riječ je o prvom takvom istraživanju u svijetu. Dosadašnji rezultati provedbe projekta predstavljeni su na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija i u znanstvenim radovima, od kojih je posljednji nastao u suautorstvu sa suradnicima iz Španjolske i objavljen u vrlo utjecajnom međunarodnom znanstvenom časopisu Behavior Research Methods.

Osim za potrebe istraživanja obrade jezika, oprema se može koristiti za široki spektar istraživanja u području kognitivne znanosti, a već je odobren i novi istraživački projekt EEG istraživanja koje će financirati riječko Sveučilište.

– Važno nam je da se i nakon završenog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost rad Laboratorija nastavi. Stoga se nadamo suradnji s drugim riječkim fakultetima. Ono što je u našem istraživanju također specifično je da u njemu sudjeluju studenti pomorstva, dok se u svijetu takva istraživanja najčešće provode sa studentima psihologije, kaže voditeljica projekta.

U istraživanje su se uključili i riječki studenti sveučilišnih studija logopedije, a prodekan za znanost Pomorskog fakulteta izv. prof. dr. David Brčić zaključuje da su ovakve inicijative dobro došle i obećavajuće, jer zbog neusklađenosti terminologije nove engleske riječi približavaju standardu.