U povodu obilježavanja 50. obljetnice Sveučilišta u Rijeci održan je okrugli stol pod nazivom “Fašizam i antifašizam u 21. stoljeću” na kojem se raspravljalo o suočavanju današnjih demokracija s prijetnjom od ekstremne desnice, odnosno populizma i autoritarizma, te u čemu leži potencijal fašizma koji se gotovo uvijek javlja u izmijenjenom obliku.

Uz vodeće stručnjake u području fašizma koji su održali predavanja, prof. dr. sc. Constantina Iordachija, predsjednika Međunarodnog udruženja za komparativna istraživanja fašizma s Central European Univeristy te prof. dr. sc. Aristotlea Kallisa s britanskog Keele University, na okruglom stolu su sudjelovali i rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina sa Sveučilišta u Zagrebu i te predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel.

Kako su vodeći stručnjaci pojasnili, iako je fašizam, karakteriziran autoritarizmom, nacionalizmom i gušenjem neslaganja povijesno povezan s ideologijama poput nacizma i Mussolinijeva režima u Italiji i smatra se prošlošću, i fašizam i antifašizam i dalje ostaju vrlo relevantne teme i u ovome stoljeću, posebice zato što u se pojavili brojni desni pokreti i ideologije koje, koristeći retoriku mržnje, šireći netoleranciju spram manjina i ciljajući na destabilizaciju demokratskih institucija, zapravo iskazuju fašističke tendencije, zagovarajući tako isključivost, etničku dominaciju, pa čak i nasilje.

S druge strane, antifašizam simbolično predstavlja odgovor, reakciju, otpor i borbu protiv fašizma, a brojni antifašistički pokreti i skupine koji su se pojavili širom svijeta zagovaraju očuvanje demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i jednakosti te se protive širenju mržnje, fašističkoj ideologiji i bilo kakvoj vrsti nasilja.

Naime, još je George Orwell, istaknuto je u izlaganjima, u svojim esejima “Politics and the English Language” i “Notes on Nationalism”, govorio o opasnosti od fašizma te upozoravao na manipulaciju jezikom i nacionalizmom kao sredstvima koja koriste fašističke ideologije ne bi li dobile podršku i kontrolirale mase, a upravo u tome sudionici okruglog stola vide današnji smjer u kojem se takva ideološka nastojanja prikriveno kreću.

U svemu tome, jasno je, važnu ulogu imaju i sveučilišta, odnosno znanost i obrazovanje, koji su ključni čimbenici u sprječavanju prosvjetiteljske krize, kako ju je nazvala riječka rektorica, želeći još jednom skrenuti pažnju na očuvanje demokracije, i temeljnih ljudskih prava.