RIJEKA – Panel na temu odbačenih eksplozivnih sredstava u moru, održan je u okviru simpozija “(Ne)ukroćeno more” u subotu u riječkoj Filodrammatici. U njemu su sudjelovali, morski biolog Jacek Bełdowski iz Instituta za oceanologiju Poljske akademije znanosti, službeni ronilac Ministarstva unutarnjih poslova RH Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u Antiterorističkoj jedinici Lučko i pomorski stručnjak Lovro Maglić, izvanredni profesor i voditelj Laboratorija za morske tehnologije na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Na panelu rasprave o izazovima i opasnostima u moru odbačenih eksplozivnih sredstava moglo se čuti da se dugo vjerovalo da eksplozivne naprave i sredstva potopljeni u moru ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju, jer će ih s vremenom prekriti nove naslage sedimenta.

Jacek Bełdowski, Lovro Maglić i Tihomir Bošnjak / Foto Marko GRACIN

– Proces korozije odvija se brže od sedimentacije. Kako materijali od kojih su izrađeni eksplozivi i municija postupno propadaju, mijenja se kemijski sastav mora, stvarajući potencijalne ekološke i sigurnosne rizike. Bačena municija predstavlja globalni problem, s obzirom na procjene da nekoliko milijuna tona konvencionalne i kemijske municije leži na morskom dnu. Istraživanja provedena u posljednjem desetljeću pokazala su da municija korodira brže nego što biva zatrpana sedimentima, a njezini se toksični sastojci šire u okolne slojeve sedimenta. Proces razgradnje tih spojeva je složen, a u određenim uvjetima okoliša može stvoriti još toksičnije kemikalije od izvornih spojeva, rekao je Bełdowski.

Složen proces

Na panelu je rečeno je da se prema nekim procjenama u Jadranskom moru na čak 21 lokaciji nalazi odbačeno oružje i streljivo, čiji se dijelovi povremeno nađu i u ribarskim mrežama.

Uklanjanje eksplozivnih sredstava iz mora izuzetno je složen i opasan proces, u što su se mogli uvjeriti i rječani kada su iz riječke luke uklanjane zaostale mine iz II. svjetskog rata pa je dio grada morao iz sigurnosnih razloga biti i evakuiran. Razgovor je bila prilika i za bolje upoznavanje kemijskih reakcija koje nastaju uslijed interakcije odbačene vojne opreme s morskim okolišem te načina na koje se ove prijetnje mogu sigurno ukloniti.

Lovro Maglić, dao je kratak prikaz Laboratorija za morske tehnologije na Pomorskom fakultetu, govoreći o ciljevima, opremi, kao i o prethododnim i aktualnim istraživanja koja se provode na Pomorskom fakultetu. Prethodna istraživanja i podvodne aktivnosti dovele do otkrića nekoliko podvodnih neeksplodiranih ubojnih sredstava u sjevernom Jadranu. Bilo je riječi i o tome povećavaju li podvodna istraživanja, ronilački turizam i dostupnost suvremene podvodne opreme broj susreta s opasnim objektima, kao i treba li javnost educirati o mogućim podvodnim opasnostima.

Foto Lovro MAGLIĆ

Suradnja institucija

Govorilo se i o mogućnost suradnje akademskih istraživačkih institucija sa specijalnim snagama, policije i vojske kako bi se osigurala odgovarajuća edukacija, potraga i identifikacija eksplozivnih sredstava u moru u interesu javne sigurnosti. O tome je govorio Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u Antiterorističkoj jedinici Lučko.

– Zadaće službenih ronilaca MUP-a odnose se na pronalaženje, uklanjanje, delaboriranje i uništavanje neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava iz vodenog okruženja. Za izvršenje tih zadaća neophodno je da svi ronioci ronilačkih timova uspješno završe protueksplozijski tečaj te da se stalno usavršavaju u ronilačkim znanjima i vještinama potrebnih u zahtjevnim uvjetima poput rada na većim dubinama, u špiljama, u pretrazi većih područja. U tu svrhu služi Ronilački centar na Malom Lošinju kojim upravlja Antiteroristička jedinica Lučko. Centar obučava ronioce Specijalne i Interventne policije radi obavljanja navedenih zadaća, rekao je Bošnjak.

Na simpoziju također sudjeluju kustosica i teoretičarka arhitekture i prostora Ana Jeinić, te profesor međunarodnih odnosa na Birkbeck Collegeu Sveučilišta u Londonu Alejandro Colás.