Za čak sedam dobitnika nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2024. upriličen je u Primorsko-goranskoj županiji prijem na kojem je još jednom istaknuta vrijednost ruralnih turističkih proizvoda i projekata s područja PGŽ. Na Kvarner su, naime, stigle tri zlatne, tri srebrne kao i jedna brončana povelja.

Dobitnici povelja

Zlatnu povelju u kategoriji Mali obiteljski proizvođači – craft turizam dobila je konoba Kali – povratak tradiciji iz Medveje, zlatnu povelju u kategoriji Aktivni turistički sadržaj u ruralnom prostoru dobio je interpretacijski centar Trebišća – Kuća stabla svijeta iz Mošćeničke Drage, a zlatnu povelju u kategoriji Ruralna domaćinstva kuća za odmor Kraljica šume – Divjake loge home.

Srebrne povelje dobili su, pak, Interpretacijski centar kuća Belice u Kastvu u kategoriji Vinski turizam, manifestacija Matuljišs – Bike&taste u kategorijin Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru te crikvenička Cesta plave ribe u kategoriji Ruralni turistički projekti.

Brončanu povelju u kategoriji Turistička seljačka gospodarstva dobio je OPG Maćuki iz Poljana. Izbor i manifestacija Suncokret ruralnog turizma održani su u organizaciji Hrvatske udruge za turizma i ruralni razvoj Klub članova selo po dvanaesti put, a okupili su pojedince i organizacije koje pridonose razvoju ruralnih područja, očuvanju tradicije i kulturne baštine, ekološkoj proizvodnji te promidžbi autohtonih proizvoda.

Čestitke laureatima

Laureatima je, uz ostale, čestitao zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula.

– Poljoprivreda i ruralni razvoj kao dio turizma su često nepravedno zanemareni, dok s druge strane “ganjamo” brojke dolazaka i noćenja naših gostiju koji uživaju u suncu i moru, ali i sve više traže i ono što upravo vi nudite, a to su gastronomija, kulturna baština, tradicija i manifestacije, kazao je Mamula.

Dobitnicima je čestitala i Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizma i ruralni razvoj Klub članova selo, koja je ukazala kako činjenica da su primorsko-goranski predstavnici dobili neke od najznačajnijih nagrada, potvrđuje rast kvalitete i ponude ruralnog turizma PGŽ.

Na čelu ocjenjivačkog suda bila je redovna profesorica s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo Opatija Dora Smolčić Jurdana. Kako je pojasnila, prilikom ocjenjivanja u obzir su uzimani kriteriji poput toga koliko ustvari određeni projekt ili proizvod doprinose lokalnom kontekstu i zajednici, ali i slinu volju, entuzijazam i predanost kandidata.

Ono najbolje od lokalnog podneblja

I sami laureati koji su rekli nekoliko riječi o svojim projektima. Ante Bistre iz obiteljske “manufakture” Kali iz Medveje tako je kazao kako kroz proizvodnju smokvenjaka, marunele i ostalih proizvoda pokušavaju gostima ponuditi i predstaviti ono najbolje od liburnijskog podneblja.

– Jako sam ponosan da je, uz jasno nagradu za crikveničku Cestu plave ribe, ustvari većina nagrada otišla na ovaj naš zapadni dio županije od Kastva do Mošćeničke Drage, istaknuo je Bistre.

Načelnik Općine Mošćenička Draga Riccardo Staraj je govoreći o nagrađenom Intepretacijskom centru Trebišća istaknuo kako je projekt sufinanciran kroz EU fondove, odnosno projekt Urbane aglomeracije, kao i kako se radi o svakako po tematici, kao i opremljenosti i dizajnu posebnom i drugačijem centru.

A za čiji je izgled zaslužna Dragana Lucija Ratković iz Zagreba. A da je ideja njegove supruge Selme bila začetak onoga što danas jest kuća za odmor Kraljica šume, ukazao je, pak, Sandro Seifert.

– Od ideje do realizacije, supruga je u cijelu tu viziju uložila nevjerojatno puno energije i truda i vjerujem da naši gosti to danas prepoznaju. Ideja je bila napraviti mjesto u skladu s prirodom i zdravim životom, tako da ustvari u našoj kući za odmor imamo indsutrijske samo pećnicu i hladnjak.

Sve ostalo su prirodni materijali i ručni rad, kazao je Seifert.

Ponosni na identitet i tradiciju

Berislav Sušanj, predsjednik Udruge prijatel ruž, grozja i vina Belica iz Kastva je, pak, pojasnio kako su Kastavci u “oživljavanje” tradicije proizvodnje belice krenuli prije tridesetak godina, ali kako se na ovom području lozu sadilo i radilo vino još od doba Ilira, a Marijana Kalčić, direktorica Turističke zajednice općine Matulji, se nadovezala ukazavši kako je i manifestacija Matuljišs, a koja uključuje i aktivni odmor kroz šetnje i biking, izrasla na tradiciji.

– Grašnjaki i presnac koji su dio ponude, to je nešto što su radile naše none. Mi također kroz ovu manifestaciju, ali i naše druge projekte i programe promoviramo, našu tradiciju i našu čakavšinu.

Sve je to dio našeg identiteta kojeg želimo predstaviti i na koji smo ponosni, kazala je Kalčić.

I Patricia Rumac iz OPG-a Maćuki, istaknula je kako gosti koji dolaze u ovdašnje kuće za odmor imaju jako puno interesa da dožive nešto drugačije, izvorno.

– Kod nas oni mogu doživjeti tradiciju, mi ih čekamo obučeni u narodne nošnje, prezentira im se domaća hrana, mlađi sin svira harmoniku pa im pokažemo potresujku. A ovdje mogu čuti i našu čakavštinu.

I mislim da je zadnji trenutak da tradiciju vratimo u svakodnevni život, da se posade novi trsi i da jednostavno svi naši mladi ljudi uvide vrijednost našeg kraja i da je mogu na kvalitetan način prezentirati gostima, zaključila je Rumac.