OPATIJA – Strateški plan razvoja poljoprivrede u Primorsko-goranskoj županiji na izazvao je na sjednici Županijske skupštine dugu raspravu i pokazao kako između vladajućih i oporbe postoje sasvim različiti pogled na razvoj poljoprivrede u ovom kraju.

Strategija koja je, kako je na kraju ustvrdio i sam župan Zlatko Komadina, zapravo dokument koji je podloga za dodjelu potpora poljoprivrednicima, potaknula je oporbu da se pita gdje su konkretne mjere za revitalizaciju poljoprivrede na otocima i ostalim ruralnim dijelovima PGŽ-a.

Tako je Iva Rinčić uočila da su problemi u strategiji dobro detektirani, počevši od demografije do nedostatka konkurentnosti, no dokumentu nedostaju mjere rješavanja tih problema, a konkretni planovi za razvoj poljoprivrede u strategiji se nalaze na svega osam stranica.

Upitala se se i koliki su izrađivači uopće imali “input” Županije pri izradi strategije i postoji li u PGŽ-u uopće vizija razvoja.

– Problem ove strategije su mjere, a pogotovo rokovi. Nigdje nije određeno koji je glavni proizvod naše županije, umjesto da se reklo danas imamo 30 tisuća grla, a želimo 60 tisuća i donijelo mjere i rokove kako ćemo to realizirati.

Pritom bez zajedničke komunikacije na svim razinama ništa se neće dogoditi, kazao je Bojan Kurelić iz Akcije mladih.

Okrupnjavanje zemljišta

HDZ-ova Sanja Tomić kazala je kako otočani ovaj strateški plan povezuju s najvećim problemom poljoprivrede na otocima, a to je izlov alohotne divljači.

– Kod nas godinama poljoprivreda propada, stariji više ne obrađuju zemljišta, mladi se zapošljavaju u drugim djelatnostima, kazala je Tomić, koja smatra da treba riješiti imovinske odnose i zapaža da strategija doista predlaže okrupnjavanje zemljišta kao mjeru, ali uz kriterij dobi zbog čega je predložila da se taj kriterij ukine i prednost da svakome tko bi želio obrađivati zemljišta.

Drugačiji stav prema strategiji i poljoprivredi u PGŽ-u imali su pak SDP-ovci.

Željko Lambaša podsjetio je da je na Grobniku nekad bilo desetak tisuća ovaca, a danas ih je svega 300.

– Do Platka nije bilo šume jer su krave tamo bile na ispaši. Od toga je Grobnišćina živjela i nije se raseljavala, istaknuo je Lambaša koji vjeruje da su se ljudi okrenuli drugom načinu života, da im se bolje isplati tri mjeseca iznamljivati apartmane i onda se odmarati devet mjeseci jer “ki more kraj blaga ležat”.

Njegov stav oporba je ocijenila prevladanim pa je Vjekoslav Rubeša iz Akcije mladih podsjetio da agronomi uopće ne bi trebali raditi ovakve planove te bi trebali biti podrška i savjetnici, a kao glavnu kritiku ovom dokumentu također je istaknuo da on ne donosi ništa konkretno.

– Strategija ne predviđa da mladi ljudi žele ići na selo. Mladi to žele i na to treba obratiti pažnju, a ne tumačiti iz kojih razloga ljudi nemaju krave doma. Po tom je stavu ovo zastarjela strategija koja kasni stotinu godina i u principu tek najavljuje industrijalizaciju, rekao je Rubeša dok je Nedo Pinezić iz Unije Kvarnera pohvalio rad otočnih poljoprivrednih zadruga kao i činjenicu da brojni Riječani na otocima obrađuju zemlju.

– Gospodine Lambaša, puno ljudi koji žive u Rijeci u neboderima, imaju svoje vinograde na Krku i stalno ih obrađuju, upozorio je Pinezić dok je Kurelić predložio odbacivanje strategije koja, kako je istaknuo, samo ispunjava uvjete koje traži Europska unija i služi samo kao podloga za dobivanje sredstava.

– Moram se osvrnuti na tezu da poljoprivreda ne može funkcionirati s turizmom. To je apsurd i imate niz primjera sinergije tih dviju grana, pogledajte, primjerice, regije poput Alta Adigea u Italiji, rekao je Kurelić, a Marko Boras Mandić iz Unije Kvarnera rekao je kako strategiju neće podržati iz razloga jer građani trebaju pravu strategiju koja bi PGŽ podigla sa zadnjeg mjesta u državi kad je u pitanju razvoj poljoprivrede.

– Rasprava je pokazala da puno toga strategijom nije obuhvaćeno, a pritom nitko ovdje nema lošu namjeru i rasprava je bila vrlo afirmativna, poručio je Boras Mandić dok je većina oprbenih vijećnika, njih 16, glasala protiv ove strategije koju je podržalo 20 vijećnika vladajuće koalicije predvođene SDP-om.

Izvješće o Kanalu Ri

Kanal Ri i njegovi financijski problemi još jednom su potaknuli raspravu među vijećnicima koja se uglavnom svodila na financiranje lokalne televizije i sadržaj njezinog programa.

Podnoseći izvješće, direktorica Kanala Ri Gordana Šimić Drenik ustvrdila je da se ova televizija u protekloj godini suočila s brojnim poslovnim izazovima, poput pada prihoda od oglašavanja, a zahvaljujući financijskoj intervenciji Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije dug Kanala Ri koncem prošle godine smanjen je na 1,9 milijuna kuna.

– Projekcije su pozitivne pa se pokriće gubitka iznad visine kapitala može planirati u sljedeće dvije i pol godine, najavila je direktorica Kanala Ri ističući kako se strategija oporavka temelji na povećanju prodaje marketinških usluga i racionalizaciji poslovanja.

Prema njezinim riječima, na Kanalu Ri trenutno rade četiri novinara na puno radno vrijeme i dvoje na pola radnog vremena zbog čega ova televizija definitvino treba više novinara čiji potencijalni bazen direktorica Šimić Drenik vidi na riječkom Sveučilištu.

– Drago mi je da smo dobili izvješće televizije koja je dosad potrošila 50 milijuna kuna građana, no opet nismo čuli ništa oko programa televizije ni oko samih kadrova, komentirao je nezavisni Leo Pavela, a pridružila mu se i Morena Lekan Štiglić, pitajući se da ne zna do kada će Skupština postojećoj upravi davati priliku kad i dalje ne dobiva daljnji plan i program ove televizije.

– Kanal Ri nije javna televizija, to je u naravi komercijalna televizija u većinskom javnom vlasništvu.

Osnovan je zbog lokalnih tema. Bez naših emisija bio bi u stečaju, a u 228 emisija koje smo financirali nijednom nisam bio.

Nećete naći niti jednog novinara da sam vršio pritisak da se izvještava na drugi način. Financijska je  sreća da će dugoročni kredit koji je uzet kod formiranja televizije biti otplaćen idući mjesec.

Mislim da bi Kanal Ri trebao postojati jer naše lokalne teme neće prenositi nacionalna televizija, a kad kredit istekne možda će biti prostora da se naš udio smanji, a trenutno sudjelujemo s 1,4 milijuna kuna, komentirao je Komadina izvješće koje je podržalo 26 vijećnika.