Drugi po redu Europski forum riječkog Sveučilišta, na temu “Otporna budućnost za maritimne inovacijske ekosustave” održan je danas u atriju Građevinskog fakulteta u Kampusu na Trsatu, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i tvrtke Lürssen Design Centre Kvarner.

Forum je okupio istaknute međunarodne i domaće sudionike iz područja visokog obrazovanja i znanosti te poslovnog sektora, s kojima su organizatori nastojali dati odgovore na globalne izazove održivosti maritimnih gradova i regija, a glavne teme bile su čista energija, plava ekonomija i javni urbani prostori.

U sklopu Foruma službeno je pokrenuta i Zaklada Lürssen, čija je glavna svrha, kako je istaknuto u Statutu Zaklade, “služenje općem dobru kroz općekorisne i dobrotvorne djelatnosti, doprinos održivom razvoju društva, a posebno lokalne i regionalne zajednice kroz podršku međunarodnim, znanstvenim i edukativnim djelatnostima te socijalnim inovacijama koje povećavaju kapacitete za otpornost i prilagodbu izazovima budućnosti”.

Mijenjanje ideje sveučilišta

Sudionike je u uvodnom dijelu pozdravila Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci koja je podsjetila na prošlogodišnje, prvo izdanje Foruma, naglasivši važnost povezivanja akademske zajednice i gospodarstva u postizanju kompleksnih ciljeva inovacija, održivosti i otpornosti, u budućnosti koja je teško predvidljiva.

– Svjesni smo da moramo mijenjati ideju sveučilišta i da je potrebna transformacija agende sveučilišta na europskoj razini, jer je ključna riječ promjena, u sadašnjem izazovnom svijetu.

Prvi forum završili smo s dva glavna zaključka, prvim da se moramo fokusirati na otpornu budućnost, umjesto da budemo zarobljeni u prošlosti.

Drugi je da odgovor na probleme koje donosi budućnost zahtijeva diversifikaciju perspektiva i socijalnih partnera, s različitim znanjima i iskustvima, rekla je Prijić Samaržija.

Govoreći o ovogodišnjem Forumu, rekla je kako je fokusiran na otpornost inovacijskih ekosustava u maritimnim inovacijama, pojačanom dijalogu svih dionika i djelovanju o sadašnjem izazovnom vremenu.

– Fokus je na održivosti maritimnih inovacijskih ekosustava, što je idealan test i proba za naše ideje o idealnim sredstvima za transformacijsku agendu.

U središtu pozornosti su čista, zelena energija i ekonomija vodika, koji su ključni za budućnost maritimne industrije, rekla je Prijić Samaržija.

Suradnja ključna za razvoj

Peter Lürssen, izvršni direktor Lürssen grupacije u svom je obraćanju istaknuo kako je ta grupacija svjesna da je suradnja ključna za razvoj, pri čemu sveučilišta imaju krucijalnu ulogu, kao društveno odgovorni sudionici.

– Ovaj Forum okuplja na jednom mjestu akademsku zajednicu, istraživačke centre, javne i poslovne subjekte, s ciljem podrške inovacijama i održivosti.

Kad razgovaramo o čistoj energiji i javnim urbanim prostorima, prepoznajemo moć zajedničkog rada na globalnoj razini, kako bi se suočili s problemima maritimnih gradova i regija.

Privilegirani smo što su među nama lideri čiji uvid u problematiku sve nas potiče da pomičemo granice i postižemo više.

Ovaj Forum je za nas dodatno poseban, jer predstavljamo Zakladu, koja će poticati razvoj maritimnog sektora i podupirati potrebe šire zajednice u Hrvatskoj, rekao je Lürssen.

Ključni trenutak za razvoj grada

Riječki gradonačelnik Marko Filipović je naglasio kako se Rijeka kroz povijest najviše razvijala kada je bila dio zajednica više država, u Austro-ugarskoj monarhiji te u socijalističkoj Jugoslaviji, a sada ima nove prilike za razvoj, budući da je Hrvatska članica EU.

– Sad je ključni trenutak za razvoj grada. Pri tom treba imati na umu da EU predstavlja tek oko četiri posto svjetskog stanovništva.

Zbog toga moramo biti brzi i inovativni, kako neki drugi dijelovi svijeta ne bi bili brži od nas. Europa je i dalje nabolje mjesto za život, ali jesmo li najbolje mjesto za poslovanje, o tome bi se dalo diskutirati.

Drago mi je da je naše sveučilište ovu temu stavilo u prvi plan, jer je to važno ne samo za Rijeku, nego i za Hrvatsku, kako bismo otvorili nove perspektive u pomorstvu i svemu što je uz njega vezano, rekao je Filipović.

Bogata pomorska tradicija

Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije je istaknuo bogatu pomorsku tradiciju PGŽ, uz istovremenu otvorenost ka inovacijama i održivosti.

– Pred nama su veliki izazovi i mogućnosti. Pokušavamo naći balans između očuvanja našeg dragocjenog prirodnog i povijesnog naslijeđa te ekonomskog rasta i tehnološkog napretka.

Pomorski sektor je najvažniji dio našeg gospodarstva i svakodnevnog života pa je od najveće važnosti osigurati njegovu održivost i otpornost, rekao je Mamula.

Prvo plenarno predavanje o Zelenoj ekonomiji vodika održala je Radenka Marić, predsjednica Sveučilišta Connecticut, govoreći o važnosti vodika kao energenta u budućnosti, mogućnostima njegova korištenja i proizvodnje, s posebnim naglaskom na ulogu vodika u skladištenju viška energije proizvedene, primjerice u vjetroelektranama ili solarnim elektranama.

Drugo, pod nazivom “Senseable cities”, održao je Carlo Ratti, vođa tima SENSEable City Lab na Massachusetts Institute of Technology(MIT) koji je govorio o utjecaju digitalnih tehnologija na život ljudi u gradovima.

Održane su i rasprave na temu društvene odgovornosti u istraživanju i inovacijama, kao i o gradovima na vodi, u kontekstu zajednica znanja i inovacija.