
Ilustracija / Foto Ana Križanec
povezane vijesti
- Krivudao cestom, nije se zaustavljao na znakove policije te na koncu završio u zidu kuće. Stanari, srećom, neozlijeđeni
- Sjeo za upravljač pijan pa još i prebrzo vozio. Izašao van ruba kolnika i udario u betonsko vodomjerno
- Dobrano pijana udarila u parkirani automobil. Od siline udarca odbačen u betonski dio dvorišne ograde
U prošloj su godini na prometnicama Primorsko-goranske županije u nesrećama smrtno stradale 23 osobe, što je 23,1 posto manje nego godinu dana ranije, kada je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 28 osoba, istaknuto je na sjednici Savjeta za sigurnost cestovnog prometa Primorsko-goranske županije.
Ukupni broj prometnih nesreća lani je bio za 2,84 posto veći nego u 2023. godini, ali je istodobno broj nesreća sa ozlijeđenim osobama smanjen za 3,2 posto, pri čemu je broj teže ozlijeđenih smanjen s 299 na 290., a lakše ozlijeđenih s 858 na 815.
Broj poginulih smanjen
Ukupno je zabilježeno 3.658 prometnih nesreća, odnosno 101 nesreća više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja prometnih nesreća, njih 815 je s nastradalim osobama, s poginulim osobama 23 prometne nesreće, s ozlijeđenim osobama 844, a s materijalnom štetom 2.794 prometnih nesreća.
Iako je broj poginulih u prošloj godini značajno smanjen, prema podacima Savjeta, i dalje su među najugroženijima u prometu vozači motocikala i mopeda te pješaci.
Tako je od ukupnog broja od dvadeset i troje poginulih, bilo čak osam vozača motocikala, jedna putnica na motociklu te petero pješaka, što čini čak 60,86 posto svih poginulih u prometnim nesrećama..
Osim njih, poginulo je i petero vozača osobnih vozila te četvero putnika u osobnim vozilima.
Greške vozača
Od dvadeset troje smrtno stradalih gotovo polovica je stranih državljana. Na cestama u PGŽ lani je živote izgubilo četrnaestero hrvatskih državljana, po dvoje državljana Austrije i Njemačke, te po jedan državljanin Slovenije, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, lndije i Moldavije.
Najviše ih je, osmero, smrtno stradalo na državnim cestama, u sedam prometnih nesreća, na nerazvrstanim cestama živote je u nesrećama izgubilo sedam osoba, na autocestama njih četvero, uz troje poginulih na županijskim cestama i jednu poginulu osobu na lokalnim cestama.
Među greškama koje su činili vozači, a koje su dovele do nesreća, najveći broj je zbog nepropisne brzine i brzine neprimjerene uvjetima na cesti, zatim nepropisno kretanje vozilom na kolniku, nepropisna vožnja unatrag, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti i nepoštivanje prednosti prolaska.
Dok je broj poginulih u prošloj godini smanjen, na žalost je povećan broj evidentiranih prometnih prekršaja, i to za 2,4 posto, pri čemu je od takozvanih “Četiriju ubojica u prometu” nekorištenje sigurnosnog pojasa raslo za čak 25,4 posto, a upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola za 1,4 posto.
Smanjen je broj kršenja ograničenja brzine, za 12,7 posto, a korištenja mobitela u vožnji za 2,7 posto.
Prosječna starost vozila
Prosječna starost vozila u 2024. godini iznosila je 14,63 godina, izneseno je na sjednici, i neznatno je manja nego u 2023. godini kad je iznosila 14,66 godina.
Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, 66 posto registriranih vozila u Hrvatskoj staro je deset ili više godine. Na cestama je 16 posto vozila starih šest do devet godina, u kategoriji vozila od dvije do pet godina starosti ih je 12 posto, a svega šest posto vozila staro je do godinu dana.
Ove brojke, istaknuto je na sjednici Savjeta, govore u prilog činjenici da nema većih promjena u odnosu na godinu prije, odnosno da su odstupanja minimalna, ali se ipak bilježi zaustavljanje negativnog trenda prosječne starosti voznog parka.