FFRI

Mural za poticanje razmišljanja na riječkom Odsjeku za kulturalne studije

Ingrid Šestan Kučić

Vjeran Pavlaković, Vedran Štimac, Hana Mesek i Boris Ružić / Foto Odri Bradaschia

Vjeran Pavlaković, Vedran Štimac, Hana Mesek i Boris Ružić / Foto Odri Bradaschia

Mural je izrađen pod vodstvom muraliste i umjetnika Vedrana Štimca



U sklopu obilježavanja Dana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na Odsjeku za kulturalne studije izrađen je mural pod vodstvom muraliste i umjetnika Vedrana Štimca.


Izradom murala Odsjek za kulturalne studije počeo je program obilježavanja svojih 20 godina koji će trajati čitavog svibnja, a s obzirom na to da je jedna od odrednica teorijskog korpusa kulturalnih studija društveno politička angažiranost, odnosno primjena kritičke teorije u lokalnom društvenom kontekstu, u procesu izrade murala i osmišljavanju vizualnog koncepta sudjelovale su i studentice Odsjeka.


Mural je izrađen na inicijativu Vjerana Pavlaković, redovitpg profesor na Odsjeku za kulturalne studije, koji je jedan od voditelja MEMPOP projekta u sklopu kojeg se mural realizirao. Projekt MEMPOP (Mnemonic Aesthetics and Strategies in Popular Culture: Murals, Film, and Popular Music as Memory Work) pokrenut je na jesen prošle godine u suradnji Odsjeka za kulturalne studije Sveučilišta u Ljubljani i Sveučilišta u Rijeci, a centralni analitički interes mu je istraživanje procesa oblikovanja kolektivnog sjećanja postjugoslavenskog prostora nakon 1990-ih, s posebnim fokusom na višesmjeran odnos produkcije, distribucije i recepcije popularno kulturnih fenomena: murali, film i popularna glazba.




Prema riječima prof. dr. Pavlekovića želja je bila sredstvima iz projekta ponuditi nešto izvan klasične akademske proizvodnje.


– Postoji pritisak da pišemo članke, knjige, zbornike, ali ovo je nešto što malo duže traje. Ovim bismo muralom htjeli potaknuti studente i profesore na zajedničko promišljanje o svemu onome što učimo na našem Odsjeku i da pritom otvaramo nove perspektive – zbog toga smo se odlučili koristiti simbolikom razbijanja zida.


Taj se zid može odnositi kako na osobne, tako i na društvene pregrade, ali i na aktualne političke situacije u svijetu, a kroz znanje, zajedništvo, obrazovanje i pozitivan pristup ti se zidovi mogu razbijati. Iako su grafiti i murali uvijek podložni promjenama, volio bih da ovo ostane trajnim simbolom koji će davati inspiraciju novim generacijama studenata.


Zamišljena funkcija murala je da osim studente potiče i nas profesore koji smo ovdje zaposleni na svakodnevno razmišljanje o tome kako možemo bolje surađivati s mladima te da predstavlja poticaj i inspiraciju pri našim istraživanjima, zaključio je prof. dr. Pavleković.