Mucanje je poremećaj koji je dosta kompleksan. Ne pojavljuje se samo kod djece, nego i kod odraslih pacijenata. Taj problem utječe i na obrazovanje, akademski uspjeh, proces zapošljavanja i na kvalitetu mentalnog zdravlja.

Važno je da o toj temi uz djelovanje kroz logopedske usluge osiguramo okolinu koja je podržavajuća i razumijevajuća, istaknula je predsjednica Hrvatskog logopedskog društva i vanjska suradnica na studiju Logopedija Sveučilišta u Rijeci, doc. dr. Karolina Lice, na konferenciji za novinare u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju.

Današnji Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježen je pod motom ”Moć slušanja”, a uz Rijeku obilježava se i u Zagrebu, obasjavanjem gradskih simbola tirkiznom bojom.

Tako će večeras, u dogovoru s Lučkom upravom Rijeka, dizalice na Molo Longu, ”riječke žirafe”, zasvijetliti u tirkiznoj boji, koja je zaštitni znak toga dana, a Grad Zagreb će tirkiznom bojom prigodno osvijetliti Meštrovićev paviljon.

Na taj će način simbolički biti povezani Rijeka i Zagreb, dva grada i dva sveučilišta na kojima se školuju budući logopedi, stručnjaci koji će pomagati i ljudima koji mucaju.

Socijalna anksioznost

Riječ je o jednom od najpoznatijih govornih poremećaja, koji se javlja najčešće u ranom djetinjstvu te zahvaća i do 11 posto populacije djece do četvrte godine života, te oko jedan posto odraslih osoba.

Već od rane dobi može ga pratiti visoka razina socijalne anksioznosti te tako ostaviti negativne posljedice na mentalno zdravlje ove populacije.

Zato se Međunarodni dan svjesnosti o mucanju počeo obilježavati 1998. godine na inicijativu Amerikanca Michaela Sugermana, koji je želio da se neznanje o ovom govornom poremećaju i nerijetka diskriminacija osoba koje mucaju zamijeni znanjem, prihvaćanjem i poštovanjem ljudskih različitosti.

Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva osvrnula se i na deficit logopeda u Hrvatskoj te je konstatirala da u posljednje vrijeme ima pomaka, a s prvom generacijom riječkih logopeda koja će diplomirati iduće godine očekuje se da će se problem dostupnosti logopedskih usluga smanjiti.

– Dobro je i što je s novom mrežom javnozdravstvene službe osigurano novih devet radnih mjesta logopeda za Primorsko-goransku županiju, a 135 novih radnih mjesta za cijelu Hrvatsku.

Vjerujem da će i Zakon o logopedskoj djelatnosti koji je trenutno u proceduri omogućiti da korisnici dobiju kvalitetnu i stručnu uslugu, istaknula je doc. dr. Lice.

Dodajući kako je svrha Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju progovoriti javno o toj problematici, izv. prof. dr. Ana Leko Krhen s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasila je da mnogi misle kako se o toj temi puno zna, ali puno toga je skriveno.

– Osobe koje mucaju, osim samih netočnosti u govoru, imaju i drugih problema s kojima se susreću pa je važno govoriti o svemu onome što ide uz mucanje, a nije vidljivo i čujno, kazala je izv. prof. dr. Leko Krhen.

Grupa za samopomoć

Posljednjih desetljeća, kazala je doc. dr. Suzana Jelčić Jakšić sa studija Logopedija Sveučilišta u Rijeci i dugogodišnja predsjednica Hrvatske udruge za pomoć osobama koje mucaju ”Hinko Freund”, na razumijevanju mucanja napravljeno je mnogo, međutim i dalje nedovoljno.

– Mucanje je nešto o čemu ne treba šutjeti. Ljudi koji mucaju trebaju govoriti o mucanju, a oni koji s njima razgovaraju također trebaju govoriti o toj temi.

Mucanje nije psihički poremećaj. To je neurorazvojni poremećaj, ali mucanje koje se pojavi u ranom djetinjstvu s vremenom može izazvati neke teškoće, napomenula je doc. dr. Jeličić Jakšić.

Na riječkom studiju logopedije djeluje i Grupa za samopomoć osobama koje mucaju, a predstavljajući njen rad studentica Dora Biloš osvrnula se na statističke podatke koji kažu da jedan posto odrasle populacije muca.

– To bi značilo da na Sveučilištu u Rijeci ima 160 studenata koji mucaju, a u Rijeci bi to bilo oko 1.080 ljudi. Grupa za samopomoć na Sveučilištu u Rijeci jedina je takva u Hrvatskoj.

Želimo pozvati sve osobe koje mucaju i koje žele raditi na svom govoru da nam se pridruže, zaključila je Biloš.

Edukacija za studente, učitelje i učenike

Predsjednica Udruge studenata logopedije UNIRI ”Logokaz”, studentica Jelena Hauser, predstavljajući novoosnovanu udrugu, kazala je da je ona pokrenuta prvenstveno zbog studenata kako bi stjecali praktična znanja i iskustva.

– Također želimo promovirati logopediju, educirati javnost o logopedskim temama. Iako je logopedija vrlo popularna, javnost ne zna puno o tome. Ujedno želimo pomoći indirektno ili direktno odraslima u rješavanju govorno-jezičnih teškoća, objasnila je Hauser.

Studentica Lorena Šebelić najavila je radionice za učenike i učitelje osnovnih škola pod nazivom ”Govor koji teče”.

– Želja je učenike i učitelje educirati o mucanju, kako izgleda te o emocionalnim i socijalnim aspektima mucanja koji su važni za cijelo školovanje.

Cilj nam je maknuti negativne stavove i stigme o mucanju te poučiti učenike i učitelje kako komunicirati s osobama koje mucaju.

Tijekom školske godine održat će se šest radionica, a zainteresirani nam se mogu obratiti putem društvenih mreža udruge, najavila je Šebelić.