RIJEKA – Zatvaranje ordinacije obiteljske medicine u Lovranu, zbog čega je oko 2.000 osiguranika prisiljeno tražiti novog izabranog liječnika, još je jednom aktualiziralo problem nedostatka medicinskog osoblja u primarnoj i izvanbolničkoj zaštiti. Prema riječima ravnatelja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije Vladimira Mozetiča, u razdoblju od 2018. do 2023. godine ukupno 148 zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) i izvanbolničkoj specijalistici imalo je ili će imati uvjete za odlazak u mirovnu, a ovoj brojci, kad je riječ o medicinskom kadru u PGŽ-u, valja pridodati i one koji odlaze iz nekih drugih razloga.

– Nedostatak kadra problem je naše županije, ali i problem u čitavoj državi, kao i Europi. U PGŽ-u trenutno je 169 timova u obiteljskoj medicini. Od toga je u okviru Doma zdravlja 75 timova, dakle oko 46 posto. Zakon o zdravstvenoj zaštiti obavezuje domove zdravlja da u okviru PZZ-a imaju 25 posto ordinacija, što znači da trenutno imamo gotovo dvostruko više ordinacija od onog što nas zakon obavezuje. Dodatno je prisutno da dio zdravstvenog kadra ispunjava uvjete za odlazak u mirovnu i mi smo još 2018. godine izradili kompletan pregled ispunjavanja uvjeta za odlazak u mirovinu do 2023. godine, za primarnu i izvanbolničku specijalistiku na razini županije, neovisno o tome jesu li zdravstveni radnici u Domu zdravlja ili privatnici u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, rekao je Mozetič na jučerašnjem press kolegiju PGŽ-a.

​Postupna edukacija

U Županiji nedostatak liječnika u PZZ-u koji opasno prijeti urušavanju dijela zdravstvenog sustava, planiraju riješiti financiranjem specijalizacija.

– Počeli smo s postupnom edukacijom kadra s namjerom da se kadar koji odlazi u mirovinu nadomjesti novim zdravstvenim kadrom. Trenutno je taj broj 45 i to je najveći broj od svih domova zdravlja u Hrvatskoj. Liječnici su na specijalizaciji uglavnom iz primarne zdravstvene zaštite, a ostatak je iz izvanbolničke specijalistike. Također u pripremi je još pet specijalizacija. Sve to je sukladno Nacionalnom planu specijalizacija od 2020. do 2024., a specijalizacije su financirane iz sredstava Doma zdravlja, njih 33, zatim njih 11 iz europskih projekata, a jednu specijalizaciju financira Grad Rab. Za ostale specijalizacije očekujemo dodatni sustav financiranja, a jedan od njih je što je u Nacionalni program oporavka i otpornosti uvršteno financiranje specijalizacija i nadamo se da će to od iduće godine i krenuti, rekao je Mozetič.

Ravnatelj županijskog Doma zdravlja očekuje i reguliranje zdravstvene mreže koju određuje HZZO. Pritom smatra da će novi popis stanovništva dati objektivne potrebe svih građana na terenu i primjeren raspored kadrova u zdravstvu, bilo da je riječ o obiteljskoj medicini, ginekologiji, pedijatriji ili stomatologiji.

Niz kapitalnih projekata

​Dožupan Vojko Braut za sljedeći je tjedan najavio predstavljanje županijskog proračuna za 2022. godinu. Rashodi i izdaci konsolidiranog proračuna planirani su u visini od 1,5 milijardi kuna, što je povećanje od 1,9 posto, a prihodi i rashodi samog županijskog proračuna su na razini 2021. godine.

– Kapitalni projekti se nastavljaju i ima ih cijeli niz. Predviđena su 17,3 milijuna kuna za izgradnju žičare na Platku, 9 milijuna kuna za poticanje županijskih lučkih uprava, 5,8 milijuna kuna za dogradnju škole na Rabu, 5,3 milijuna kuna za izgradnju sportske dvorane Medicinske škole, dva milijuna kuna za projekt Stara Sušica, dva milijuna kuna za obnovu nogometnih igrališta na području Grada Rijeke, 1,5 milijuna kuna za zdravstveni centar Rujevica i 1,5 milijuna kuna za mrežu sanjkališta u Gorskom kotaru, najavio je Braut.