Tragična smrt radnice u pogonu “Orada” u Industrijskoj zoni Kukuljanovo bila je tema konferencije za medije na kojoj su vijećnici Možemo! u Skupštini Primorsko-goranske županije, Morena Lekan i Orjen Petković, upozorili na opasnosti s kojima se susreću radnici u industriji.

Upozorili su i na dozvole koje riječko komunalno društvo Vodovod i kanalizacija mora imati za zakonito pružanje javne usluge odvodnje.

– Zbog manjka radne snage, poslodavci sve češće zapošljavaju nedovoljno kvalificirane radnike, a oni često prolaze i kratku ili nedostatnu obuku.

Posebno je zabrinjavajuće kada se radi o specifičnim radnim mjestima koja zahtijevaju posebna znanja, vještine i visoke standarde zaštite na radu, a pokrivaju ih radnici bez adekvatne stručne spreme ili iskustva, sve češće i uz jezične barijere.

Iako na papiru sve može izgledati uredno, stvarnost pokazuje sve veći rizik od incidenata i ozljeda. Pitanja sigurnosti na radu te dozvola izdanih proizvodnim i prerađivačkim pogonima od općeg su interesa, istaknula je Lekan.

Smrad truleži iz pogona

Lekan je rekla da je posebnu pažnju privukla situacija s pogonom tvornice za preradu ribe “Orada” kojom se već duže vrijeme šire intenzivni neugodni mirisi.

– I laiku je jasno da taj smrad truleži dolazi od nečega organskog. Proces obrade ribe karakterizira brzi raspad organske tvari, pri čemu nastaju plinovi neugodna mirisa.

Ako je ovakva situacija izvan pogona, kako je tek unutar njega, upozorila je Lekan na uvjete rada u tvornici te “postavila pitanje tko provodi nadzor nad stanjem radne atmosfere i, još važnije, koliko često?

Orjen Petrović osvrnuo se posebno na prehrambenu industrija, a posebno na obrada mesa i ribe.

– Takva industrija zahtijeva velike količine vode, što rezultira velikim količinama otpadnih voda. Te procesne otpadne vode prikupljaju se zasebnim sustavom odvodnje i moraju se obraditi u samoj tvornici prije ispuštanja u javnu kanalizacijsku mrežu.

Osim toga, sanitarna i oborinska kanalizacija unutar pogona mora biti strogo odvojena od procesne. Postavlja se pitanje kakav se to propust morao dogoditi da otrovni plinovi, nastali raspadom organske tvari, slobodno cirkuliraju prostorom, upozorio je Orjen Petković.

Vijećnici Možemo! osvrnuli su se i na KD Vodovod i kanalizaciju (ViK), komunalno društvo koje upravlja sustavom odvodnje na području grada Bakra.

O isteku vodopravne dozvole

Budući da upravo ViK prihvaća otpadne vode iz “Orade” i drugih subjekata iz industrijske zone te ih obrađuje u lokalnim sustavima biološkog tipa, vijećnici Lekan i Petković su postavili pitanje o tome vrši li se analize ulazne kanalizacije u sustave za obradu i koliko često.

– Industrijske otpadne vode obrađuju se i nakon obrade ispuštaju putem upojnih bunara u podzemne vode, dok se sanitarna kanalizacija ispušta u Bakarski zaljev preko obalnog kolektora jer izgrađeni uređaj za obradu otpadnih voda nije u funkciji.

Za zakonito poslovanje, ViK mora imati vodopravnu dozvolu za ispust. Prema dopisu Državnog inspektorata od 11. studenog ove godine, vodopravna dozvola istekla je 31. prosinca 2023., a nova, zbog utvrđenih nedostataka, nije izdana.

Štoviše, ViK-u je izrijekom zabranjeno ispuštanje kanalizacije u Bakarski zaljev, a zbog povrede Zakona o vodama pokrenut je i prekršajni postupak, kaže Petković.

Petković je postavio i pitanje ima li ViK trenutno valjanu vodopravnu dozvolu za Bakar i kada je izdana, te kako je moguće da cijelu 2024. godinu ViK pruža javnu uslugu bez te dozvole.

– Je li ispust u Bakru jedini u takvom stanju ili postoje i druge jedinice lokalne samouprave za koje ViK nije uspio ili mogao ishodovati vodopravne dozvole, i na kraju, tko je za to odgovoran, zaključio je Petković.