RIJEKA – U Hrvatskoj godišnje moždani udar doživi oko dvanaest tisuća osoba, od kojih njih pet tisuća premine od posljedica.

Na području Primorsko-goranske županije, točnije u riječkom Kliničkom bolničkom centru godišnje od moždanog udara oboli između 600 i 700 osoba.

Zbog svega toga važno je upoznati javnost o simptomima i opasnostima moždanog udara, pa je tako u organizaciji Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke, uz podršku Primorsko-goranske županije i Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, na riječkom Korzu obilježen Hrvatski dan moždanog udara.

Pored predavanja o prevenciji i liječenju, brojnim zainteresiranim građanima pružali su se liječnički savjeti i dijelili informativni materijali, uz mjerenje rizikofaktora za moždani udar.

Edukativna predavanja o moždanom udaru u Gradskoj su vijećnici održali neurolozi izv. prof. dr. sc. Vladimira Vuletić, doc. dr. sc. Ines Strenja i doc. dr. sc. David Bonifačić.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada, bilo gdje te predstavlja hitno stanje koje je vodeći uzrok tjelesne onesposobljenosti i drugi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj.

Nastaje kada je dotok krvi i hranjivih tvari u dio mozga prekinut ili jako smanjen.

Simptomi moždanog udara jesu utrnulost i oduzetost lica, asimetrija lica, utrnulost dijela tijela, glavobolja, mučnina te konfuzan i nerazumljiv govor. Može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji, a najčešće je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom.

“Ovom akcijom pokušavamo upozoriti građanstvo na simptome moždanog udara i rizične faktore”, rekla je prof. dr. sc. Vladimira Vuletić, napomenuvši da se čak 80 posto moždanih udara može prevenirati.

“Ako se prepoznaju simptomi treba se obratiti najbližoj zdravstvenoj ustanovi i svaka je minuta važna”, istaknula je dr. Vuletić.

Neurologinja dr. Irena Dobrila Turnšek podsjetila je kako se, uz Hrvatski dan moždanog udara, obilježava i Svjetski dan moždanog udara, u listopadu.

– Moramo biti stalno u toku, podsjećati javnost na čimbenike rizika, na prevenciju, na pravodobno reagiranje kada se moždani udar dogodi. Epidemiološki podaci pokazuju da su bolesti krvnih žila neprijatelj broj jedan suvremenog čovjeka. Od njih su pak cerebrovaskularne bolesti, od kojih je najznačajniji moždani udar, treći najvažniji uzrok pobolijevanja i smrtnosti te vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i u nas.

Invaliditet nije samo invaliditet oboljele osobe, nego i njegove obitelji, liječnika, zato nam je važna prevencija, ali i pravodobna reakcija, rekla je dr. Dobrila Turnšek.

Riječki neurolog doc. dr. sc. David Bonifačić istaknuo je važnost što ranijeg prepoznavanja simptoma moždanog udara te istaknuo kako je u takvim situacijama potrebno odmah nazvati Hitnu medicinsku pomoć.

“Važan preduvjet je pravovremeno prepoznavanje moždanog udara i dolazak u bolnicu na vrijeme, čime se umanjuju mogućnosti razvoja posljedica koje predstavljaju veliki javnozdravstveni problem. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Danas ovom akcijom želimo postići dva cilja – naučiti kako prepoznati rane simptome moždanog udara i kako raditi na na mjerama primarne i sekundarne prevencije. Primarne u smislu da se moždani udar ne dogodi, a sekundarne da se ne ponovi.

Broj oboljelih u našoj županiji je u padu jer se mjere prevencije učinkovito provode, rekao je dr. Bonifačić.

Akciju je podržala i Primorsko-goranska županija. Silvia Hunjadi-Korošec, privremena pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ-a tom je prilikom istaknula kako je moždani udar jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj te da je nužno posebno pažnju posvetiti njegovoj prevenciji. Hunjadi-Korošec podsjetila je kako PGŽ provodi brojne preventive programe u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, istaknuvši svjesnost izazova s kojima se suočava zdravstveni sustav i važnost prevencije kako bi sustav ostao održiv.