RIJEKA – Predsjednik Mosta Božo Petrov, saborski zastupnik Marin Miletić, gradska vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić te profesor Đani Bunja sa zadarskog Filozofskog fakulteta predstavili su svoju strategiju o turizmu, smjernice politike održivog razvoja hrvatskog turizma.

– Turizam ima presudnu važnost za Hrvatsku, ali razvoj turizma nema samo pozitivne nego i negativne učinke, na što se Most fokusirao u svojoj strategiji, te se zalaže za održivi razvoj, zaštitu​ prostora kao najvrjednijeg nacionalnog, te upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom​ tako da bude dostupno lokalnom stanovništvu i turistima bez zapreka​. Osobito je važan utjecaj turizma na okoliš i lokalnu zajednicu. Stoga, držimo da se država mora fokusirati na zaštitu javnog prostora kao općeg dobra i najvrjednijeg resursa. Oko 25 posto današnjeg turističkog prometa ostvaruje se u domeni sive ekonomije, pa smo se i na to usredotočili, te ponudili niz konkretnih mjera koje idu na ruku i hrvatskom čovjeku, iznajmljivaču i turistima i gospodarstvu, izjavio je Miletić. Saborski zastupnik Mosta ocijenio je da nekontrolirani rast turizma uništava resurse na kojima se naš turizam temelji.

Upozorili na bespravnu gradnju i oduzimanje prava građana na plaže

-Tako imamo primjer pustog otoka Zmajana i bespravne gradnje, potom oduzimanje prava građana na plaže, kao i stihijski turizam koji se mora mijenjati u održivi. Svjedoci smo da se i u Rijeci turizam temelji samo na gradnji trgovačkih centara ili lupanjem stotina milijuna kuna u ideološke brodove, a smatramo da je važna strategija, očuvanje, a ne stihija, uvjeren je Miletić.

Autor strategije Đani Buja istaknuo je valorizacij​u​ obiteljskog smještaja kao hrvatske turističke priče​, kako bi korist od razvoja turizma imao hrvatski čovjek i lokalna zajednica​, ​te mjere za poticanje domaće proizvodnje i porezno rasterećenje, posebno malih poduzetnika​.​

– U Hrvatskoj imamo 335 ​tisuća​ kuća​, odnosno stanova i apartmana​ ili vikendica za odmor​. Obiteljski smještaj doprinosi hrvatskom turističkom identitetu i ima razvojni potencijal koji treba adekvatno koristiti, a osmislili smo niz mjera kojima bi koristi od razvoja turizma imali hrvatski ljudi i lokalna zajednica. Privatni se smještaj može kvalitativno unaprijediti da se brendira kroz postupak rekategorizacije, te utvrdi poseban standard koji bi trebali zadovoljavati svi iznajmljivači koji žele ishoditi oznaku obiteljskog smještaja. Poboljšanje kvalitete moguće je postići i tako da se uredi stimulativni porezni status za domaćine, a smanjili bi davanja na temelju obračuna i priznavanja troškova ulaganja i poslovanja. Predlažemo da se nekomercijalni smještaj kao takav ukine jer predstavlja nelojalnu konkurenciju obiteljskom, a često i služi kao izlika za poreznu evaziju, odnosno izbjegavanje plaćanja obveza, pojasnio je Bunja.

Petra Mandić je pojasnila je da u obiteljski smještaj treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo, te uključiti i one koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine, ako usluge pružaju samostalno.

– Na taj način je moguće obuhvatiti najveći broj pružatelja usluga koji djelatnost obavljaju u sklopu svoga kućanstva kao domaćini na način da ostvaruju neposredan kontakt s gostom, rekla je Mandić.

Petrov: Unaprijediti praksu prostornog planiranja

Božo Petrov je naglasio kako prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a treba podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura jer će ta mjera doprinijeti vjerodostojnijem prikazu ostvarenog prometa od iznajmljivanja turistima.

– Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75 posto materijala izrade, namirnica i pića, domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine, 25 posto, godišnjeg iznosa PDV-a. U svrhu poticanja domaće proizvodnje pića predlažemo da se u ugostiteljstvu stopa PDV-a od 13 posto uvede na napitke od kave do vina i piva. A kako bi zaštitili prostor kao najvrjedniji resurs, smatramo da je potrebno unaprijediti praksu prostornog planiranja tako da se odrede parametri, prostorni, infrastrukturni, s aspekta lokalnog stanovništva i turista, nosivog kapaciteta za cjelokupni administrativni obuhvat svake pojedinačne jedinice lokalne samouprave, zaključio je Petrov.