Problematika i agonija statusa quo u Mrtvom kanalu, a posredno i potpuni izostanak komunalnih vezova na području grada Rijeke, bila je tema tribine u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke koju su zajednički organizirali mjesni odbori Centar-Sušak, Luka i Krimeja.

Gotovo dupkom popunjena Vijećnica, kao i na trenutke vrlo žustra i polemična rasprava najbolji su dokaz koliko ova pitanje muče vlasnike barki u Mrtvom kanalu, ali i svih drugih Riječana koji su u potrazi za komunalnim vezom.

Najveća luka, a vezova nigdje

Upravo nevjerojatno zvuči činjenica da Rijeka, kao najveća hrvatska luka i jedan od najvećih gradova na našoj obali, nema komunalne vezove koje bi mogla ponuditi na raspolaganje svojim građanima, vlasnicima plovila, što je odmah u uvodu apostrofirala predsjednica MO Centar-Sušak Azra Zubić-Zec. Za Mrtvi kanal podsjetila je da je riječ o jednom od simbola Rijeke i kao takav pripada građanima Rijeke.

Prikaz zakonskih i inih zavrzlama koje su se tijekom minulih godina rasplele oko Mrtvog kanala dao je Vlado Mezak, bivši ravnatelj Lučke uprave Rijeka s dugogodišnjim iskustvom u pomorskom sektoru, a svojevremeno i nezavisni kandidat za riječkog gradonačelnika.

Sukus njegovog izlaganja svih dosadašnjih, kao i aktualnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je donesen u ljeto prošle godine, jest da su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka već dugi niz godina imale zakonsku mogućnost da područje Mrtvog kanala preuzmu pod svoje i upravljaju njime, drugim riječima da stvore preduvjete kojima bi se omogućilo nesmetano korištenje tog koncesijskog područja na dugi niz godina, odnosno i nakon isteka koncesije koja je, podsjetimo, Športsko-ribolovnom društvu “Luben” istekla 2020. godine.

Jedno od tih rješenja bilo je i oformljavanje Županijske lučke uprave Grada Rijeke koja bi, između ostalog, brinula o još sveobuhvatnijem pitanju, a to je osiguranje i raspodjeljivanje komunalnih vezova na području grada domicilnom stanovništvu. Mezak je podsjetimo na na teitoriju grada postoji pet sportskih lučica koje raspolažu s ukupno oko 1.000 vezova, komunalne luke nema nijedne, ali su zato prostornoplanskom dokumentacijom predviđene nautičke luke, poput one na Kantridi i na Brajdici, ukazao je. Mezak je podsjetio i na nemala sredstva koje druge priobalne općine i gradovi iskokoristili iz EU fondova za izgradnju novih komunalnih vezova, uz neminovno retoričko pitanje gdje je tu Grad Rijeka.

Mezakovo izlaganje izazvalo je reakcije kod prisutnih predstavnika Grada Rijeke, pročelnice Odjela za komunalni sustav i promet Maje Malnar dok je sa strane Primorsko-goranske županije bio nazočan Zlatan Marunić iz Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze.

“Zašto nema vezova? Pa jednostavno je”

Posebno se prozvanim osjetio Marunić, ocijenivši Mezakovo izlaganje jednostranim i promašenim, pa i pokušajem skupljanja političkih poena.

– Došao sam na tribinu kako bih pojasnio načine na koji se dodjeljuju koncesije, da ukažem gdje su bili propusti, da pomognem, a ne na linč. Svi govore kako je zakon loš, da ništa ne valja, a ne pitamo se gdje je izvor toga.

Pa u prostornom planu. Zašto nema komunalnih vezova u Gradu Rijeci, pitate. Pa jednostavno je, gradski vijećnici donijeli su prostorni plan i da granica Mrtvog kanala bude tu gdje je, a mi u Primorsko-goranskoj županiji to ne možemo promijeniti, mi smo tu da poštujemo zadane i jasne koordinate iz važeće prostornoplanske dokumentacije.

Kad vi, a namjerno govorim “vi” jer vi ste birali riječke gradske vijećnike, odlučite da na području grada Rijeke bude novih 1.000 komunalnih vezova, nautičkih luka i sličnih sadržaja, onda ćemo po tom planu moći i postupati, ukazao je Marunić.

Falio im taj jedan papir

Kratak prikaz onog što se dogodilo i što je generiralo već četiri godine nerješiv problem problem Mrtvog kanala dao je predsjednik ŠRD “Luben” Saša Pol.

– Tri mjeseca prije isteka naše dvadesetogodišnje koncesije obratili smo se Županiji za dodjelu nove koncesije, međutim, uputili su nas prema Ministarstvu mora, prometa i veza s obzirom na to da su se u međuvremenu promijenile zakonske odredbe i da smo po broju vezova potpali pod ingerenciju resornog ministarstva za dodjelu koncesije.

Potrošili smo nemale novce na izradu elaborata, praktički imali smo pripremljenu svu dokumentaciju, samo nismo mogli dobiti zadnji papir, a to je tabularna izjava za tri male čestice, ukupne dužine oko 15 metara, od Luke Rijeka koja je u tom trenutku mijenjala vlasničku strukturu.

Onda je došla korona, sve je stalo i tako je ostalo sve do prošle godine, kada je dodjela koncesije za Mrtvi kanal ponovno potpala pod Primorsko-goransku županiju. U međuvremenu, ŠRD “Luben” je dobio 83.000 eura kazne, trebali smo završiti u stečaju, no i to smo uspjeli riješiti tako da smo prodali naše obiteljsko srebro, ribarsku kuću koju smo imali na otoku Krku i na taj način zatvorili naše dugove, izvjestio je Pol.

Postoji volja, ali…

Predsjednik ŠRD “Luben” rekao je i da su na temu Mrtvog kanala održali nekoliko sastanaka u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci, ustvrdio je kako s te strane postoji volja da se problem ovog statusa quo riješi, međutim, čini se da opet postoji problem raspoloživog prostora slijedom kojeg “Luben” ne može dobiti kompletnu koncesiju za Mrtvi kanal već samo u gornjem dijelu, a to znači i manji broj vezova.

Tijekom tribine povuklo se i pitanje potopljenih barki, kojih je navodno već tridesetak, govornici iz publike ukazivali su da se o tom prostoru sada, unatoč nekim najavama, ne brine nitko, a počelo se događati i da ljudi sami vade svoje barke van što može biti opasno i pogibeljno.

Predsjednik “Lubena” Saša Pol je, naime, ukazao kako istezalište ne mogu koristiti, kako je isključena voda i struja, a uostalom društvo je dobilo 4.300 eura kaznu za korištenje tamošnje dizalice jer, prema ranijoj koncesiji, nisu se smjeli time baviti.

Problem novog mosta

Također, govornici iz publike, vlasnici barki, ukazali su i na problem gradnje novog mosta, pored postojećeg, a koji je, prema studiji ACI-Gitonea na koju su se pozvali, planiran u istoj visini kao postojeći, već desetljećima van funkcije, što će dodatno otežati isplov i uplov barki iz i u Mrtvi kanal. Netko je ukazao kako su se EU sredstva mogla iskoristiti da se postojeći most popravi.

Tribini je nazočio i gradski vijećnik Centra Marin Račić, koji je okupljenima ukazao kako je potrebno odrediti se oko niza stvari – od toga da bi se trebalo barati točnom brojkom koliko to novih komunalnih vezova u gradu Rijeci treba, a izvjesno je da bi se mjerile s par tisuća, do toga je li Mrtvi kanal uopće dobro dugoročno rješenje, naročito u svjetlu planirane gradnje drugog, betonskog mosta.

Dodao je i kako je, nažalost, činjenica da gradski vijećnici odlučuju tek u zadnjem koraku, pa je tako podsjetio da je kod zadnje promjene Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke iz prošle godine bila riječ o 600-ak stranica pripremljenih izmjena i dopuna što je i samim vijećnicima teško pratiti, osim ako nisu strukom vezani na tu tematiku.