Kod paviljona na Titovom trgu održana je konferencija za novinare pod nazivom “Zelene politike Grada Rijeke – ima li pilota u avionu?”

Konferenciju je organizirala u ime VMO Centar-Sušak, predsjednica tog mjesnog odbora Azra Zubić-Zec, koja je dala osvrt na način održavanja postojećih i planiranja novih zelenih površina u centru grada – s naglaskom na područje Mjesnog odbora Centar-Sušak.

– Želimo upoznali javnost s Uredbom o obnovi prirode EU koja je stupila na snagu 18. kolovoza 2024.godine, a koja ima cilj značajno obnoviti ekosustav u Europskoj uniji.

Prema njoj, za urbane ekosustave države članice moraju osigurati da do kraja 2030. godine ne dođe do neto gubitka zelenih površina u urbanim sredinama kao i do smanjenja pokrivenosti krošnjama stabala.

Naime, gradski parkovi, gradski vrtovi i drvoredi iako mala područja u usporedbi s izgrađenim područjem mogu imati veliku ulogu u održavanju temperature ili hlađenja grada kao toplinskog otoka.

Kada bi se postotak zelenila u gradu povećao za 10% redukcija temperature mogla bi iznositi i do 2,5 stupnjeva C, istovremeno smanjivanjem zelenila za 10% povećala bi se temperatura za 7 stupnjeva, rekla je Zubić-Zec.

Najdevastiraniji drvored

Zubić-Zec napomenula je da su konzervatorske podloge koje dio važećeg Urbanističkog plana Grada Rijeke u kojima između ostalog stoji da povijesno urbano zelenilo koje čine perivojno uređeni prostori javnog karaktera.

Prostori uz reprezentativne zgrade i stambene kuće te brojni drvoredi bitno su obilježje urbanog povijesnog urbanog krajolika Rijeke, te kao punopravni čimbenik urbanog identiteta grada zahtijevaju sustavan konzervatorski pristup i rehabilitaciju u pogledu prostorne kompozicije, oblikovanja i biljnog fonda.

– Prema našim iskustvima, što nam javljaju građani, a i u što smo se sami uvjerili, od strane Komunalnog odjela, Odjela redovnog održavanja zelenih površina gotovo se sve radi suprotno prije navedenim odredbama.

Za primjer uzeti ćemo jedan od najstarijih, ali i najdevastiranijih drvoreda u gradu i to upravo ovaj na Kačićevom šetalištu. Taj drvored ne samo da je prepolovljen izgradnjom raznih cesta nego je skoro potpuno zamijenjen fond stabala.

Danas umjesto kestena na polovici imamo drvored hrasta crnike. Takvom zamjenom ne samo da je degradiran povijesni urbani krajolik nego je potpuno i izmijenjena uloga i svrha samog drvoreda.

Taj drvored je zamišljen kao zelena trasa uz Rječinu gdje će listopadni kesteni svojim velikim listovima ljeti pružiti duboku hladovinu i vlagu dok će zimi ta šetnica pružati obilje sunca budući da se radi o listopadnim stablima.

Danas, nakon zamjene biljnog fonda crnikama koje su zimzeleno stablo, nemamo niti ljetni hlad, radi premalih krošnji, niti zimsko sunce, kaže Zubić-Zec.

Zubić-Zec, istaknula je da na primjedbe MO o zamjeni stabala, iz Grada su odgovorili da crveni kesten nije rješenje jer da ta vrsta nije prikladna za sadnju uz prometnice budući da mu se grane lako lome i ima plod koji može oštetiti motorna vozila pa je po njima crnika dobrodošla zamjena.

Drvored u Križanićevoj

Istovremeno na prvom dijelu Kačićeva šetališta, gdje uzgred budi rečeno je veći promet i prolazi više ljudi, sade se kesteni.

– Neprimjereno je izvršena zamjena drvoreda u Križanićevoj ulici, jednog u prošlosti od najslikanijih drvoreda kestena koje su zamijenili indijski jorgovani koji čak nisu ni stabla, a stalnim orezivanjem nikada nisu narasli više od običnog grmića.

Na zahtjev našeg MO da se vrati povijesni drvored kestena dobili smo nepriličan navod da su indijski jorgovani prihvatljivi jer ne razvijaju ogromnu krošnju.

Dakle naš odjel redovnog održavanja zelenila upravo radi sve suprotno normama EU koje baš zahtijevaju sadnju stabala ogromnih krošnji kako bi se gradovi uspjeli prilagoditi klimatskim promjenama, kaže Zubić-Zec.

Rezanje lovora

Zubić – Zec napominje da se uporno tvrdi da je lovor grm i iz tih razloga uglavnom ga se reže do tla, što se između ostalog dogodilo prije nekoliko dana i na Bulevardu i Krimeji, i u parku na Delti, te kaže da u vrtovima našeg grada lovor je uglavnom rastao kao stablo.

– Većina mjesnih odbora u gradu ima isti problem i protivi se pretjeranom i nestručnom orezivanju koje obavlja Čistoća kao realizator naloga Odjela za redovno održavanje koji je u sklopu Odjela za komunalni sustav i promet.

Čistoća pili jednako, nemarno sve vrste grmova i sve krošnje stabala, loše orezivanje krošnji dovodi do sušenja samih stabala, a grmovi se pilom režu do samog tla umjesto da se provede njihovo oblikovanje.

Također, takvim nestručnim orezivanjem uništena je većina oleandera u našem MO jer kako su nam rekli stručnjaci svi oleander su bolesni budući da su istim škarama orezivali bolesne i zdrave, zaključuje Zubić-Zec.