Foto: M. LEVAK
Trsat je opet disao hodočasnički, blagdanski, marijanski
povezane vijesti
RIJEKA – Tisuće i tisuće vjernika jučer su, na blagdan Velike Gospe hodočastile u sedamstoljetno Svetište Majke Božje Trsatske, najstarije djelatno marijansko svetište u našoj zemlji.
Hodočasnički dan
Blagdan Velike Gospe – blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije najveći je hodočasnički dan i u drevnom Trsatskom svetištu. Od ranoga jutra hodočasnici su na Trsat pristizali izbliza i izdaleka, iz riječke okolice, iz Istre, Gorskog kotara, Primorja, s kvarnerskih otoka, ali i iz puno daljih krajeva naše zemlje, kao i iz nekih drugih zemalja.
Tijekom cijeloga jutra, počevši od šest sati, i tijekom prijepodneva u svetištu su slavljene mise, i euharistijska slavlja bila su temeljno odredište svakog hodočasnika. Središnje jutarnje hodočasničko misno slavlje u Marijinom perivoju, u trsatskoj »crkvi na otvorenom« predvodio je fra Milan Krišto, provincijal franjevaca, stoljećima čuvara Trsatskog svetišta u zajedništvu s trsatskim gvardijanom fra Krunoslavom Kocijanom i drugim trsatskim franjevcima i svećenicima. Trsatski gvardijan je hodočasnicima zaželio dobrodošlicu i među ostalim poručio:
– Marija nam je svima neiscrpno vrelo nadahnuća za svakodnevni život. Od nje učimo kako biti ponizni, strpljivi i vjerni, unatoč svim poteškoćama, a jednako tako i u ljepotama života.
Na toj prijepodnevnoj hodočasničkoj misi bili su i predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić, saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić te predsjednik riječkog HDZ-a Josip Ostrogović.
Uobičajena trsatska slika
Središnju blagdansku misu – na koju su se također slile tisuće hodočasnika, posebno iz Rijeke i bliže okolice – navečer je predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić u koncelebraciji s franjevcima i riječkim svećenicima.
Riječki nadbiskup Uzinić se sjetio BBB-a: “Čak i ako smo Armada, oni su nam bližnji, nema podjele…”
Među hodočasnicima, tom misnom slavlju nazočili su i predstavnici Grada Rijeke, zamjenici riječkog gradonačelnika. Trsatski hodočasnici nisu samo sudjelovali na misnim slavljima već su od ranoga jutra pohodili gotovo sve prostore Trsatskog svetišta.
Prije svega crkvu, gdje su u dugim redovima polagano, korak po korak, pristupali glavnome oltaru i ophodili ga upućujući svoje molitve i zahvale Majci Božjoj, Gospi Trsatskoj, čiju se sliku na tome oltaru čuva stoljećima.
Isto tako hodočasnici su s molitvom zastajali pred spomenikom sv. papi Ivanu Pavlu II., preplavljivali su klaustar i kapelu svijeća te kapelu zavjetnih darova. Misna slavlja mnogi su pratili pod jakim suncem pred oltarom u Marijinom perivoju, mnogi iz hlada Fortice, a mnogi iz trsatske bazilike. Uobičajena trsatska slika na blagdan Velike Gospe bili su i dugi redovi za ispovijed u sklopu Aule pape Ivana Pavla II., a nakon mise i odmor u hladovini u sklopu svetišta te kupovina ponekog suvenira, kako u svetištu tako i na štandovima kod Dvorane mladosti.
Mnogi su do Trsata došli pješačeći, doslovce hodočasteći satima, primjerice s Grobnika ili iz Viškova. Mnogi su došli drevnim hodočasničkim usponom – Trsatskim stubama. Tisuće su stigle besplatnim javnim gradskim prijevozom. Hodočasnici su dolazili većinom obiteljski ili u skupinama prijatelja, a franjevačko mir i dobro dočekivalo ih je posvuda.
Trsatsko svetište je uvijek privlačno s cjelokupnom svojom porukom, no uvijek nekako posebno na ovaj Marijin blagdan.
Ili kako je na središnjoj jutarnjoj hodočasničkoj misi poručio provincijal fra Milan Krišto: »Blagdan Velike Gospe progovara nam o nadi našeg konačnog života s Bogom…
Trsatsko svetište je i hrvatski Nazaret, a Nazaret je uvijek u Svetome Pismu simbol susreta Boga s krhkim čovjekom u liku Blažene Djevice Marije. Ali mogli bismo reći da je Nazaret svatko od nas – mjesto susreta s Bogom, gdje se rađa vjera.«
Posebno mjesto i ljudi
Pred trsatskom crkvom susreli smo hodočasnicu Klaudiju s Krka, koja sa sinom na Trsat hodočasti dugi niz godina.
– Doputovali smo s Krka jutros rano, i na Trsat, kao i svake godine došli Trsatskim stubama. Dolazimo, hodamo na Trsat na Veliku Gospu već gotovo 25 godina, otkada se moj sin rodio. Prije smo hodali s cijelom mojom obitelji, a mi smo nastavili tradiciju, i po stubama u svetište dolazimo svake godine. Trsatsko svetište nam puno znači, a ja sam posebno vezana za ovo svetište zato što sam ovdje krstila svoga sina. Uvijek se vraćamo Majci Božjoj Trsatskoj.
Klaudija s Krka / Foto: M. LEVAK
Osim što nam je to obiteljska godišnja tradicija, ovo je posebno mjesto, franjevci su posebni ljudi, priroda je divna. Ponekad dolazimo i nedjeljama na mise, a dolazimo i sa zahvalama i s molitvama, rekla je gospođa Klaudija.
Kod spomenika Trsatskom hodočasniku, papi Ivanu Pavlu II., razgovarali smo s Grobničanima Zlatkom Karolićem i Gordanom, koji su posvjedočili da hodočašće na Trsat ispunjava srce.
– Za Velu Gospu na Trsat dolazimo obavezno. To je stari običaj, a osjećamo to i kao kršćansku obvezu. Bili smo oko glavnoga oltara, a sada idemo na mašu. Ovo je mjesto utjehe, molitve, zahvale, rekao je Zlatko Karolić.
Zlatko i Gordana Karolić s Grobnika / Foto: M. LEVAK
Svjedočenje vjere
Na Trsatu smo susreli i veliku obitelj iz Vinkovaca, supružnike Jelenu i Damira Sučić s kćeri Josipom, zetom Danijelom i njihovim malim djetetom, dakle s mladom obitelji Ivančik.
– Hodočašće nam znači puno. Tako svjedočimo našu vjeru. Ljubav prema Majci Božjoj nam je usađena u djetinjstvu i pokušavamo tako nastaviti živjeti, i to nam jako puno znači. Svake godine na Veliku Gospu idemo u neko svetište – kada smo u Slavoniji idemo u Aljmaš i Ilaču, a kada imamo priliku doći na more, onda smo na ovaj blagdan na Trsatu, rekla je gospođa Jelena, podrijetlom Riječanka.
A njezin suprug Damir dodao je da je najsretniji na svijetu što su kao obitelj zajedno na hodočašću, ove godine na Trsatu.
Obitelj Ivančik iz Vinkovaca
Trsat je jučer disao hodočasnički, blagdanski, marijanski. Blagdan je proslavljen dostojanstveno i molitveno, u zajedništvu i u osobnom miru, i pobožnostima Marijinih štovatelja.
