Foto Marko Gracin
Sredstva namijenjena mjesnim odborima, kažu u Kvartu za Grad, u pravilu su znatno manja od potreba te se brojni kvalitetni prijedlozi građana moraju odbiti ili odgoditi za sljedeću godinu.
povezane vijesti
Platforma građanskih inicijativa »Kvart za Grad« koja okuplja aktivne građane s područja više riječkih kvartova i bazira se na građanskom angažmanu osvrnula se na postojeći sustav malih komunalnih akcija koji po njima ima određene manjkavosti te predložila načine njegova unaprjeđenja.
Naime, u tijeku je Javni poziv namijenjen svim građanima za predlaganje projekata uređenja i održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini, koji je raspisao Grad Rijeka. Poziv traje do 31. ožujka i putem njega građani mogu predložiti komunalne prioritete i akcije, poput uređenja javnih zelenih površina, parkova, igrališta, deponija, nerazvrstanih cesta i ostalog.
– Iako je ovaj vid sudjelovanja građana u odlučivanju o korištenju javnih sredstava primjer pozitivne prakse, sustav ima određene uočene manjkavosti. One se prije svega očituju u manjku sredstava dodijeljenih mjesnim odborima i maloj vrijednosti za novac, tj. skupoći realizacije, istaknuto je u priopćenju platforme »Kvart za grad«, u kojem kao problem s kojim su se susreli u svom radu navode i nedovoljno kvalitetno definiran sustav kriterija dodjele sredstava.
Sredstva namijenjena mjesnim odborima, kažu, u pravilu su znatno manja od potreba te se brojni kvalitetni prijedlozi građana moraju odbiti ili odgoditi za sljedeću godinu.
Navedeno dovodi do neprestanog priljeva novih prijedloga i nagomilavanja odgođenih i nerealiziranih za koje nikada nema dovoljno sredstava, a mjesni se odbori i njihova vijeća, uz ograničena sredstva, suočavaju i s neprestanim nezadovoljstvom građana zbog nerealiziranih prijedloga.
– Rješenje situacije nalazimo u mogućnosti da Grad kroz vlastita sredstva u potpunosti brine o osnovnom održavanju komunalne infrastrukture i popravcima koji bi trebali spadati u redovito održavanje temeljem Programa održavanje komunalne infrastrukture te na taj način eliminirati potrebu i na koncu trošak mjesnim odborima.
To znači da mjesni odbori iz dodijeljenih sredstava za komunalne prioritete ne bi trebali održavati javne zelene površine, uređaje i predmete javne namjene, javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i slično, već iz tih sredstava, temeljem prijedloga građana, stvarati novu infrastrukturu ili provoditi projekte unaprjeđenja koja građanima direktno podižu kvalitetu života, a ne služe osiguravanju osnovnih komunalnih uvjeta s početka 20. stoljeća, istaknuto je u priopćenju “Kvarta za Grad”.
Pojašnjavaju da iz ograničenih sredstava komunalnih prioriteta ne žele popravljati rupu na cesti, postavljati ležeće policajce na opasnu prometnicu ili sanirati nogostup, već građanima osigurati nadstandard u njihovu najbližem okruženju.