RIJEKA – Velike količine kiše koje su pale ponajviše u srijedu navečer stvorile su mnoge probleme u gradu na Rječini i doista ga pretvorile u »grad koji teče«. Najveća je tragedija gubitak jednog ljudskog života, ali ni štete nisu zanemarive, iako, kako je rekao gradonačelnik Filipović, neće se moći proglasiti elementarna nepogoda jer štete ne prelaze 20 posto gradskog proračuna. Više o rekordnoj količini padalina ovoga tjedna, ali i u cijelom rujnu, rekao nam je jučer meteorolog Igor Horvat, dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda – Pomorskog meteorološkog ureda u Rijeci.

Kaže kako su oborena dva rekorda, i to onaj po količini padalina u 24 sata te ukupna mjesečna količina padalina.

– U razdoblju od 8 sati 28. rujna do 8 sati 29. rujna palo je 288 litara kiše po četvornome metru u Rijeci, što je gotovo 40 litara više u odnosu na prethodni vrhunac od 247 litara, koji je pao 30. rujna 2013. Iako na prvu ne bismo rujan svrstali na sam vrh kišovitih mjeseci u Rijeci, već studeni, zanimljivo je da su u top 5 najkišovitijih dana u Rijeci četiri bila u rujnu, a jedan u kolovozu, otkad se obavljaju mjerenja na riječkoj meteorološkoj postaji od 1948. godine, govori nam Igor Horvat.

Vlažna struja

Govoreći o mjesečnoj količini padalina, kaže kako je također oboren prošli rekord iz listopada 1998. kada je palo 527 litara kiše po četvornom metru, a sada su pale 592 litre. To su sve zasad neslužbeni podaci, ali naš sugovornik kaže da s vrlo velikom sigurnošću možemo govoriti o ovim novim rekordima, jer i ako se rezultati iz rujna budu mijenjali, neće se puno promijeniti, za litru više ili manje.

A što je uzrok rekordnoj količini padalina? Igor Horvat reći će kako se poklopilo nekoliko čimbenika.

– Velik dio Europe zahvatila je visinska jugozapadna struja koja je donijela puno vlage, ne samo s Atlantika, već je zavijugala i preko Mediterana. Bila je to dosta jaka vlažna struja direktno usmjerena prema Apeninima i Balkanu, te zahvatila cijeli Jadran, a posebice sjeverni Jadran i Rijeku. Bilo je tu još nekoliko izraženih ciklonalnih sustava koji donose kišu. Zbog velike količine kiše u kratko vrijeme imali smo bujične poplave u Rijeci i Gorskom kotaru. A u Rijeci situaciju nije olakšala ni morska plima, koja otežava otjecanje oborinskih voda. Posebno je otežana situacija kada se poklope dugotrajna juga, visoka morska plima i nizak tlak te velike količine oborina, slično kao ovoga tjedna. Inače je to specifično za kasnojesenske i rane zimske mjesece, kao što smo imali unazad nekoliko godina na cijelom Jadranu, osobito na sjevernom dijelu, govori naš sugovornik.

Sušno ljeto

Zanimljivo je bilo laički primijetiti da je ove godine bilo manje poznate riječke kiše, a Igor Horvat reći će kako i brojke potvrđuju da je ovo ljeto bilo sušnije od prosjeka. Dapače, reći će kako ovogodišnji ljetni mjeseci, lipanj, srpanj i kolovoz, ulaze u top 10 najsušnijih ljetnih mjeseci od početka mjerenja u Rijeci 1948. godine, svaki u svojoj kategoriji, to jest mjesec lipanj ulazi u top 10 najsušnijih lipanja otkad se mjeri, a tako i srpanj i kolovoz.

– Klima se mijenja. Određena ljudska djelovanja upumpavaju višak energije u atmosferu pa se mijenja i dinamika bitnih faktora koji stvaraju vremenske prilike. Jedna od posljedica je da se valna gibanja čestica zraka u atmosferi, posebno horizontalno-transverzalni atmosferski valovi ili Rossbyjevi valovi, valoviti poremećaji u pretežno zapadnom strujanju na umjerenim geografskim širinama koji se pojavljuju na visinama od približno pet kilometara, puno lakše šire sa sjevera na jug i obratno. Topliji zrak lakše prodire na sjever, a hladniji na jug. Tako imate, na primjer, snijeg u Siriji, a s druge strane visoke zimske temperature u Švedskoj. Također, promjena je i što u posljednjih deset, petnaest godina određen tip vremena dulje ostaje na jednom mjestu, pa tako imamo dulja sušna razdoblja, a onda i dulja kišna. To je naprosto novi obrazac vremenskih prilika koji će postati prosjek, kaže Igor Horvat.

Kupanje u listopadu

Dodat će tako da u narednim jesenskim mjesecima možemo očekivati dulja kišna razdoblja, a po ljeti suše, no i ta će razdoblja imati svoju dinamiku i neće biti isključivo kišna i sušna. No, može se očekivati da će, na primjer, neprekinuta kišna razdoblja od 20 dana postati prosjek u listopadu, studenom i prosincu. No, taj dio je za Rijeku, zapravo u skladu s dosadašnjim prosjekom, prema mjerenjima DHMZ-a, jer iako smo rujan istaknuli kao rekordan kišoviti mjesec, s najvećim ekstremima ako se zbroji ukupna količina kiše po mjesecima od 1948. do 2021., studeni je ipak najkišovitiji mjesec, odnosno ima najveću sumu padalina od svih pojedinačnih mjeseci u godini od 1948. do 2021. godine.

Dok smo jučer razgovarali, već se polako sunce počelo nazirati iza oblaka i mamiti van, a Horvat će dodati kako u idućim danima možemo očekivati nastavak sunčanog vremena, kao i ugodne temeprature zraka.

– Vremenske prilike bi se u nadolazećim danima trebale stablizirati. Već u nedjelju bi trebalo biti puno sunčanije. Naravno, vremenske prilike ne mogu preko noći postati stabilne, pa možda još u nedjelju i ponedjeljak možemo očekivati nešto kratkotrajne i prolazne kiše. No, svejedno možemo očekivati sunčano vrijeme, a ni temeperatura neće drastično padati, tako da bi ovaj prvi tjedan u listopadu trebao biti dobar i za kupanje i za boravak na otvorenom. Pravi ranojesenski, kasnoljetni tjedan, zaključit će naš sugovornik.

Delnice kišnije od Rijeke

Ovoga rujna oboreni su i dnevni rekordi po količini padalina u Crnom Lugu, Pločama i Delnicama. U Crnom Lugu su u prvoj polovini rujna u 24 sata pale 192 litre, u Pločama 190 litara te u Delnicama 141 litra po metru kvadratnom. Delnice su oborile čak i mjesečni rekord Rijeke. Ovoga rujna u Delnicama je pala 601 litra po metru kvadratnom.

Top 5 kišnih dana u Rijeci od 1948.

1. 29. rujna 2022. – 288 l/m2

2. 30. rujna 2013. – 249 l/m2

3. 13. rujna 2012. – 220 l/m2

4. 1. rujna 1976. – 210 l/m2

5. 21. kolovoza 1981. – 205 l/m2

Mjesečni rekordi za Rijeku od 1948.

1. Rujan 2022. – 592 l/m2

2. Listopad 1998. – 527 l/m2

3. Rujan 1960. – 481 l/m2

4. Rujan 2013. – 415 l/m2

5. Rujan 1984. – 402 l/m2