RIJEKA – Poimanje i odnos prema Svetom u suvremenoj kulturi nije samo religiozna tema. Dovoljno je ukazati na dvojicu filozofa i sociologa, Maxa Horkheimera i Theodora Adorna, koji se deklariraju ateistima, agnosticima, ali jasno kažu da je besmisao nasilja i smrti (a 20. stoljeće je proglašeno najkrvavijim stoljećem i postavljamo si pitanje hoće li to biti i 21. stoljeće) upravo najekstremniji izraz kada nešto sebe proglasi apsolutnim.

Kritički govor

Njih dvojica kažu da je jedini lijek protiv toga ponovno uključivanje Svetoga u međuljudske odnose, da čitava povijest ljudske civilizacije svjedoči o tome da se jedino priznavanjem nazočnosti Svetoga u drugome čovjeku, čovjek zaustavlja da ne bude gospodar tuđega života, i da nema pravo od drugoga zahtijevati da nekome oduzme život – istaknula je, među ostalim, prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar, predstojnica Teologije u Rijeci na Međunarodnom znanstvenom simpoziju »Poimanje i odnos prema Svetom u suvremenoj kulturi«, koji je jučer održan na riječkoj Teologiji, područnom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uz doc. dr. sc. Branka Murića, prodekana za znanost zagrebačkog KBF-a, skup je pozdravio mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor, kritički progovorivši o odnosu prema Svetome ne samo u društvu, nego i u suvremenoj Crkvi.

– U našem kršćanskom poimanju svetost nam treba biti temelj i cilj kršćanskog života, prožeti naš život, utjeloviti se u nama i u našim životima. Sveto mora po nama i s nama iz hramova i crkava izići u svijet i prožeti ga… Nerijetko u Crkvi koristimo sveto kao priliku za bijeg od svijeta i još gore kao oružje za borbu protiv svijeta… Po primjeru Krista znamo da je istinska svetost u služenju i potpunom predanju za druge, da onaj koji je prvi treba biti sluga svima, rekao je, uz ostalo, mons. Uzinić.

Simpozij je bio interdisciplinaran i okupio je predavače s visokih teoloških učilišta i drugih fakulteta, iz Rijeke, Zagreba, Osijeka, Rima, Beograda i Stockholma koji su s različitih gledišta promišljali odnos prema Svetom u suvremenoj kulturi, koja je – rečeno je – obilježena desakralizacijom onostranosti i sakralizacijom ovozemaljskog. Predavači su bili sveučilišni profesori: Silvana Fužinato i Massimo Grilli, Aleksandar Đakovac, Veronika Nela Gašpar, Lidija Matošević, Davor Šimunec, Richard Pavlić i Bruno Rukavina, Marina Vicelja Matijašić, Davor Džalto, Jerko Valković, Boris Vulić, Tomislav Ćurić te Nikola Vranješ.

Analizirani fenomeni

Suvremeni odnos prema Svetom promišljali su iz aspekta Biblije i kršćanske tradicije, metaforičkog jezika teologije, aspekta umjetnosti, te teološkog govora o Bogu Isusa Krista u »postteološkom vremenu«. Analiziran je fenomen raspinjanja Svetoga u kontekstu suvremene svjetovnosti, tematizirana je protestantska recepcija i kritika mistike. Tema je također promatrana pod vidom iskustva Svetoga u virtualnim prostorima, i izazova u suvremenom pastoralu, kao i u smislu revitalizacije Svetoga u suvremenoj (ne)kulturi, te zavodljivosti i profitabilnosti »svetog« u suvremenoj (kapitalističkoj) kulturi.

– Redukcionizam u poimanju znanosti i racionalnosti koji se ograničava samo na prirodne i tehničke znanosti, štetan je za čovjeka u cjelini jer veliki dio njegovog života nije time obuhvaćen. Hoćemo li sve drugo izvan tog područja prepustiti iracionalnom i manipulativnom, analizirala je npr. Gašpar.