Rijeka je najveće gradilište u državi, često ponavlja riječki gradonačelnik Marko Filipović. Grade se ceste, komunalna i lučka infrastruktura, kulturni i društveni objekti, najavljuju se nove velike investicije u turizam. Sve to govori o zahuktaloj tranziciji grada na Rječini, a to je bila i tema našeg razgovora s gradonačelnikom Markom Filipovićem.

Kako ocjenjujte tranziciju i transformaciju Rijeke koja je počela početkom 1990-ih?

– Riječka tranzicija i transformacija ušla je u svoju završnu fazu. Naime, pred nama je realizacija nekoliko generacijskih projekata koji će, bez sumnje, Rijeci, ali i okolici omogućiti novi razvojni zamah i vjerujem da ćemo za nekih pet godina živjeti u još ljepšem i uspješnijem gradu, s još boljom kvalitetom života.

Jasno, ovo što se danas događa rezultat je višegodišnjeg promišljanja i planiranja te puta koji je bio dug i težak, pun uspona i padova. Trebalo je pronaći pravi smjer, što nije lako, i isplivati na površinu u bujici nesretnih događanja koja su donijeli rat, privatizacija, ali i gospodarske te političke promjene što je sve u konačnici rezultiralo propadanjem velikih tvornica.

Riječka tvornička postrojenja polako, ali sigurno gubila su bitku s vremenom, ali i tehnologijom, ekonomskim promjenama i pogrešnim političkim odlukama državnih vlasti. U takvim okolnostima, naš je grad morao pronaći svoj novi identitet i smjer u kojem će ići.

Tako danas Rijeku možemo definirati kao grad koji se razvija kao moderno lučko i prometno središte, grad znanosti i inovacija, ali i grad sa živim urbanim turizmom koji iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate. Rijeka se u konačnici dobro snašla i iz tranzicije i transformacije izlazi s jasno definiranim ciljem i smjerom u kojem ide.

Rekordna sezona

Jedna od stvari koja je iznenadila mnoge je ekspanzija urbanog turizma, a što se činilo kao utopija. Kako je Rijeka uspjela u tome?

– Tako je. Rijetki su prije dvadesetak godina očekivali ovakav scenarij. Rijeka svoj turistički uspjeh dijelom duguje globalnim turističkim trendovima, odnosno izuzetnim stopama rasta diljem svijeta, no prvenstveno potpori lokalne samouprave turizmu bez koje ne bi bilo ovako značajnog zamaha u njegovom razvoju.

Jer upravo su odluke poput one da se područje na Kostabeli odredi za luksuzni hotel, da se snažno podupru postojeće i razviju nove manifestacije koje privlače goste ili pak da se omogući razvoj noćnog života i praktički premjesti iz Opatije u Rijeku, napravile razliku i dale Rijeci mogućnost da se razvija i kao turistička destinacija.

Rijeka tako u posljednjih deset godina ima kontinuirani rast smještajnih kapaciteta, rast turističkog poslovanja, sve veći broj turista koji borave u gradu i konačno rast prihoda od turizma. Transformacija od industrijskog središta preko grada koji je privukao turiste na jedan dan do destinacije atraktivne za višednevni boravak sve je očitija i grad se nezaustavljivo mijenja u skladu s tim trendom.

Dakle, turistički promet kontinuirano raste, a 2022. godina bila je rekordna za Rijeku kao turističku destinaciju jer smo već sredinom rujna ostvarili cjelokupan turistički promet 2019. godine, koja je do tog trenutka bila rekordna destinacijska godina.

Zadnje dvije godine naglašavate da je Rijeka najveće gradilište u Hrvatskoj. Što su argumenti za takvu ocjenu?

– Rijeka je i bit će narednih nekoliko godina najveće gradilište u Hrvatskoj, u tijeku su ili u završnoj fazi pripreme brojne javne i privatne investicije koje će bez sumnje gradu dati novi ritam, omogućiti značajan napredak.

Gradi se ili će se graditi prometna infrastruktura koja će bitno utjecati na daljnji razvoj riječke luke, ali i na promet u gradu, gradit će se ACI marina Rijeka u Porto Barošu, grade se stanovi, investira se u turizam i poduzetničku infrastrukturu, realizira se ogromna investicija vrijedna oko 2 milijarde kuna u komunalnu infrastrukturu koja će omogućiti čistu i kvalitetnu pitku vodu i za generacije koje dolaze, ali i da nam more ostane čisto.

Dakle, u tijeku su državne, gradske i privatne investicije u obimu i značaju kakvog trenutno nema drugdje u Hrvatskoj i Rijeka jest najveće gradilište u Hrvatskoj, a sve ovo neminovno će grad učiniti atraktivnijim.

Razvoj željeznice

Riječka luka nije samo riječka, ona je hrvatska, a i europska. Očekujete li daljnje iskorake kada je luka u pitanju i koje?

– Naravno. Kada je krajem prošle godine potpisan ugovor s koncesionarom novog kontejnerskog terminala iza kojeg stoji najveći kontejnerski brodar A.P. Moller Maersk, počelo je novo razdoblje u razvoju luke koje donosi otvaranje novih radnih mjesta, daljnji razvoj prometnih pravaca, jačanje popratnih lučkih djelatnosti i za očekivati je da, kao i uvijek do sada u riječkoj povijesti, taj zamah u razvoju luke rezultira i napretkom grada u cjelini.

Jer jaka lučka djelatnost ne donosi prednosti samo u smislu razvoja luke i otvaranja radnih mjesta vezanih isključivo uz prekrcaj tereta u luci, već zahvaća puno širi pojas poput već spomenutog razvoja prometnog pravca pa se tako, upravo zbog terminala gradi i cesta D 403, koja će spojiti taj terminal i riječku zaobilaznicu, ali i donijeti Rijeci jedan novi prometni pravac i dodatni ulaz u grad spojem na Zvonimirovu ulicu.

Projektira se i cesta koja će kroz današnje lučko područje spojiti Ulicu Riva na cestu D 403, ali i otvoriti pristup dijelu kompleksa Metropolis – lučkim skladištima koja više nisu u funkciji i predstavljaju atraktivan prostor koji se može prenamijeniti u razne svrhe.

Tu je i razvoj željeznice koja će donijeti i dvotračnu prugu kroz grad kojom će se, uz lučki teret, prevoziti i putnici. Isto tako, zahvaljujući razvoju luke željeznica se razvija i putem drugih infrastrukturnih projekata – nove željezničke terminale tik uz lučke kontejnerske terminale – na Brajdici i uz Zagrebačku obalu.

Uz to, jačanjem luke jačaju i male i srednje tvrtke čije se djelatnosti vežu uz lučki posao. Na kraju, znamo da je naš grad najveće zamahe u svom razvoju imao onda kada je luka bila najjača i kada je bila strateška luka za veliko područje.

Drago mi je da mogu reći da je tako i danas jer da Rijeka nije u TEN-T mreži europskih prometnih koridora, Hrvatska vjerojatno ne bi mogla povući toliko značajna EU sredstva za razvoj prometnog pravca, recimo ona kojima je realiziran željeznički terminal na Brajdici.

Odnos s državom

Koja je uloga lokalne samouprave, a koja države u transformaciji grada?

– Stvarnu, duboku transformaciju grada veličine Rijeke nije moguće provesti bez centralne države. U takvo što možda se mogu upuštati milijunski gradovi, no grad veličine Rijeke i grad u visoko centraliziranoj državi to naprosto ne može.

Primjerice, država putem Lučke uprave upravlja kompletnim lučkim područjem Rijeke, vjerojatno najvažnijim gradskim resursom, a tu je i činjenica da, unatoč stalnim najavama, Hrvatska nikada nije stvarno decentralizirana i grad poput Rijeke jednostavno nema financijsku snagu realizirati, recimo, cestu D 403, odnosno po kilometru najskuplju cestu u državi.

Dakle, ruke su nam u dobroj mjeri vezane i bez suradnje s državom ne mogu se ostvariti značajniji pomaci među ostalim i zato jer centralna država, zbog načina funkcioniranja europske birokracije, ima mogućnost povući značajna EU sredstva za realizaciju infrastrukturnih projekata koji se provode u Rijeci. A dobar dio riječkih projekata financira se upravo europskim novcem.

Što se tiče lokalne samouprave, njezina možda i ključna uloga je sačuvati i zaštititi prostor donošenjem prostornih planova svih razina i time stvoriti prostorne resurse za razne projekte, ali u dobroj mjeri i diktirati u kojem se smjeru uopće može ići.

U Rijeci se posljednjih godina konačno događa taj potrebni spoj – da država ulaže novac u projekte koje je u svojim prostornim planovima zacrtala lokalna samouprava.

Nije tome davno da se središnja vlast optuživala da koči razvoj grada. Kako danas ocjenjujete odnos Grada Rijeke i Banskih dvora?

– Već sam rekao da bez suradnje s centralnom državom Rijeka teško može napraviti veći iskorak u svom razvoju, posebno zato jer dodjela bespovratnih sredstava iz EU fondova vrlo često ide preko određenih državnih tijela.

Suradnja Grada i centralne države je dobra, naravno u cilju realizacije razvojnih projekata i boljeg života svih nas. Stoga smatram da treba surađivati sa svakom legitimno izabranom Vladom. A aktualna Vlada je očito prepoznala važnost riječke luke, najveće hrvatske luke, kao što su to činile i sve države kojima je Rijeka pripadala.

No, ako državna politika nema volje za ulaganjem u neko područje, može se lokalna samouprava ne znam kako truditi i vjerujem da su od tuda proizlazili prijašnji sukobi. Dobro je da danas situacija više nije takva odnosno da centralna vlast konačno Rijeci vraća barem dio novca koji je poreznim davanjima prikupila na ovom području.

Razvoj ICT sektora

Rijeka je doživjela turistički preporod. Postoji li mogućnost dodatnih iskoraka i koji su planovi kada je riječ o razvoju urbanog turizma?

– Uvijek može bolje, pa tako i u ovom slučaju. Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti, pogotovo jer sada imamo nove partnere na tom području. Tu je Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa – najluksuzniji hotel u ovom dijelu Hrvatske kojim upravlja svjetski poznati lanac i koji će svakako razvijati svoje poslovanje.

Dalje, tu je i kompanija Brown hoteli – novi vlasnici hotela u Rijeci koji su najavili velika ulaganja u postojeće kapacitete i otvaranje novog hotela. U Rijeci će uskoro započeti i najznačajnija investicija u sektoru nautičkog turizma u Hrvatskoj – izgradnja ACI marine Rijeka za više od 200 brodova.

Nadalje, razvijaju se specifični segmenti turizma s namjerom jačanja Rijeke kao cjelogodišnje destinacije kao što su zdravstveni turizam, primjerice dentalni turizam ili pak vjerski turizam povezan s Trsatskim svetištem.

Također, unapređujemo postojeće manifestacije poput Riječkog karnevala, Riječkog adventa ili Fiumanke, ali i drugih koje su prepoznate kao odlični razlozi dolaska na destinaciju.

Također, imamo i prekrasne plaže s čistim morem samo nekoliko kilometara od živopisnog, urbanog središta grada gdje možete pogledati dobru predstavu u kazalištu, posjetiti Art-kvart, zabaviti se navečer, uživati u gastronomiji u nekom od brojnih restorana.

Dakle, nudimo spoj urbanog, modernog i udobnog života i prekrasnih plaža sa savršeno čistim morem i raznolikom ponudom kulturnih i ugostiteljskih sadržaja i turisti to očito prepoznaju. Tu je i nasljeđe Europske prijestolnice kulture i kultura je zasigurno jedna od naših prednosti, tijekom cijele godine.

Kako će se Rijeka dalje razvijati kada je riječ o gospodarstvu i koje su djelatnosti strateške?

– I prema gradskoj Strategiji razvoja i temeljem svega što se događa i realizira, to su djelatnosti luke, prometa i skladištenja, turizam i u budućnosti nautički turizam, brodogradnja i projektiranje u brodogradnji te ICT-sektor u širokoj primjeni.

Namjera je i dalje razvijati upravu dostupnu građanima korištenjem digitalnih tehnologija, a da smo na dobrom putu pokazuje i to što je Grad Rijeka po četvrti puta dobio nagradu za najbolji veliki grad u kategoriji Smart City.

Također, do sada je Grad Rijeka sa svojim komunalnim društvima, ustanovama i drugim partnerima »povukao« čak 373,98 milijuna eura iz EU fondova za realizaciju različitih projekata, nedavno smo i dobili nagradu kao Prvak EU fondova.

U tom smjeru namjeravamo ići i dalje. Tu je i nastavak ulaganja u projekte poduzetničke infrastrukture pa se tako ulaže u izgradnju ICT inkubator Hartera i razvoj Startup Rijeka uz niz programa usmjerenih daljnjem razvoju poduzetništva.

Među strateške projekte možemo ubrojiti i velike projekte komunalne infrastrukture kao što su Vodna aglomeracija Rijeka, razvoj sustava zbrinjavanja otpada, razvoj toplinarstva te daljnji razvoj sustava energetske učinkovitosti cijelog sustava.

Zapadna Žabica

Zašto ste išli na prodaju zemljišta na Žabici, a što je ocijenjeno kao prodaja obiteljskog srebra radi kratkoročne koristi?

– Ne znam kako to može biti kratkoročna korist jer niti jedan investitor, odnosno kupac ne može taj prostor maknuti, premjestiti ili napraviti tamo bilo što drugo osim kolodvora, garaža i poslovnih prostora.

Dakle, na toj će lokaciji biti novi autobusni kolodvor koji će zadovoljiti potrebe Rijeke tijekom dužeg vremenskog perioda. Naime, u sklopu kompleksa Žabica predviđena je izgradnja novog autobusnog terminala s najmanje 14 perona, javne garaže s najmanje 800 parkirališnih mjesta te trgovačkih i poslovnih prostora na površini od najviše 8.000 četvornih metara bruto.

Realizacijom ovog projekta Rijeka neće dobiti samo moderni autobusni kolodvor i garažu nego i veće otvaranje prema moru i omogućavanje novih sadržaja na prostoru između zgrade Lučke uprave i Rive Boduli, s obzirom na to da će se otvaranjem garaže ukinuti parkiralište Putnička obala.

Također, Grad Rijeka će zajedno s kupcem nekretnina na Zapadnoj Žabici izgraditi nastavak Ulice Riva, važne ne samo kao pristup novom kompleksu nego i kao veza Ulice Riva na cestu D 403. Nakon preseljenja autobusnog kolodvora na novu lokaciju, slijedi uređenje Trga Žabica i omogućavanje promjene odvijanja prometa u užem dijelu grada.

Sve je to jasno definirano ugovorom i kupac tamo ne može napraviti ništa drugo osim kolodvora, parkirališta i pratećih sadržaja, a u slučaju nepoštovanja ugovora možemo ga jednostrano raskinuti i poslati na naplatu sve predane bankarske garancije.

Demografske mjere

Rijeka se uvijek spominje u kontekstu važnog prometnog čvorišta. Koje biste prometne projekte izdvojili kao najvažnije i tijekom povijesti i u sadašnjosti?

– Povijesna je činjenica da je izgradnja željezničke pruge prema Budimpešti i pruge prema Sloveniji i Austriji Rijeci, odnosno riječkoj luci omogućila snažan rast. Sličan ili čak veći značaj imat će i nova, nizinska pruga Rijeka – Zagreb kada konačno krene u realizaciju.

Naime, unatoč cestama koje su izgrađene i koje se grade, riječka luka svoj će pravi procvat doživjeti tek kad ponovo s unutrašnjom Europom bude spojena modernom, brzom željeznicom koja može »progutati« veliki teret i u kratkom roku prevesti velik broj kontejnera na odredišta diljem kontinenta.

Jer kamion, ma koliko velik bio, ne može prevesti više od dva kontejnera odjednom, za razliku od vlaka čiji je kapacitet 15 i više kontejnera. Također, željeznica je neusporediva s cestovnim prometom i u svom ekološkom aspektu i jednostavno je nezamjenjiva, kako prije sto godina, tako i danas. I to je jedan od projekata koji mora realizirati država, zasigurno pomoću sredstava iz EU fondova.

Jedna od posljedica tranzicije i transformacije je depopulacija grada i nije tako daleko da će broj stanovnika pasti ispod 100.000. Što činite kako bi se taj negativan proces zaustavio i preokrenuo?

– Ne znam koliko je to posljedica riječke tranzicije i transformacije jer se s gubitkom stanovništva susreće cijela Hrvatska, i Europa. Dijelom je to problem vezan uz moderan način života i rađanje manjeg broja djece nego što je to bilo nekad, no u Hrvatskoj i uz iseljavanje.

Grad Rijeka pak na trend smanjenja broja stanovnika nastoji utjecati projektima koje planiramo poput izgradnje stanova za najam za mlade obitelji, ulaganja u vrtiće i jaslice kako bi svi roditelji imali mogućnost smještaja djece.

Udvostručili smo i naknade za novorođenu djecu. Također, ulaganjima u sveučilište i u poduzetnički sektor Rijeka se također nastoji adekvatno boriti s odlaskom stanovništva.

Isto tako, Rijeka se danas snažno razvija, u tijeku su brojni gradski, državni i privatni projekti koji se odvijaju u gradu, što će zasigurno unijeti pozitivne promjene u život grada i njegovih građana i vjerujem da će to utjecati i na to da stanovnici nekih drugih gradova za svoj život odaberu upravo Rijeku, posebno kada uđemo u šengenski prostor i implementiramo euro.

No i dalje treba imati na umu da Rijeka nije usamljen otok, već da se čitava Hrvatska susreće s odlaskom ljudi u druge zemlje gdje su uvjeti rada i života bolji. U tom smislu, čitava nacionalna politika trebala bi se intenzivnije pozabaviti ovom činjenicom.

»Galeb« je dobar posao

Je li Rijeci trebao projekt obnove broda »Galeb« i što on znači kada je riječ o transformaciji grada?

– Obnova »Galeba« bila je i jest nužna i po završetku tog golemog posla imat ćemo brod muzej u riječkoj luci koji će, bez ikakve sumnje, privući velik broj posjetitelja. »Galeb« je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, zaista ima što pokazati i siguran sam da će se u konačnici iskristalizirati i kao dobar posao jer će dio turista naš grad posjećivati baš i samo zbog broda.

Na tom tragu uklapa se i u priču o tranziciji odnosno transformaciji jer bit će dio turističke priče grada, dio priče o kulturi i nešto čime će se naš grad dodatno izdvajati od drugih, sličnih i manje sličnih obalnih gradova.

Projekt EPK ipak uspio

Koliko je razvoju grada pridonio projekt EPK i je li Rijeka iskoristila potencijal tog projekta?

– Svakako jest. I to unatoč pandemiji, koja je baš u toj nesretnoj 2020. kada je Rijeka nosila titulu, doslovno zaustavila svijet. No, riječki projekt Europske prijestolnice kulture ipak je održan i uspio je u namjeri da osnaži kulturnu scenu grada i omogući stjecanje novih znanja velikom broju mladih ljudi uključenih u kreiranje i osmišljavanje projekata i programa.

Uz znanje i iskustvo ostavština EPK-a je i materijalna baština – kvart kulture Benčić s Dječjom kućom, Muzejom grada Rijeke, knjižnicom i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, brod »Galeb« kao budući muzej te staro lučko skladište Exportdrva kao novi kulturni prostor.

Ipak, možda najvažniji segment Rijeke kao Europske prijestolnice kulture svakako čine ljudi, svi oni koji su sudjelovali u kreiranju i provedbi programa, svi posjetitelji koji su kulturu konzumirali više od godinu dana, ali i brojni volonteri koji su se uključili u projekt, njih preko 360.

Također, projektom Europske prijestolnice kulture Sveučilište u Rijeci, kao važan projektni partner, implementiralo je nove studijske programe i osmišljen je program DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam. I konačno, Rijeka će uvijek biti jedna od Europskih prijestolnica kulture, što, bez sumnje, pomaže i u njezinom razvoju kao turističke destinacije.

»3. maj« će ostati na Kantridi

Za Rijeku je sinonim brodogradilište 3. maj. Jeste li optimistični kada je u pitanju budućnost riječkoga škvera?

– Apsolutno sam uvjeren da će »3. maj«, nakon vrlo teškog razdoblja rješavanja nagomilanih problema, ponovno imati velikih uspjeha na globalnom tržištu. Grad Rijeka u prostornim dokumentima neće prenamijeniti lokaciju brodogradilišta u neke druge svrhe čime unaprijed sprječavamo svaku moguću špekulaciju oko zemljišta.

Dakle, »3. maj« je na Kantridi i tamo će i ostati. Nažalost, već smo po Hrvatskoj vidjeli te igre oko zemljišta i nećemo dopustiti da se ovdje tako nešto dogodi.

Dalje, Grad Rijeka je »3. maju« prolongirao vraćanje duga iz prethodnog razdoblja jer cilj nije naplata duga već razvoj brodogradnje u Rijeci. Naime, »3. maj« ima tržište, proizvod, kvalitetu i brend iza kojeg stoji znanje, ljudi, radnici i tradicija.

To sve treba čuvati i razvijati, a posebno u ovim okolnostima globalnog tržišta. Konačno, »3. maj« ima i velik broj kooperanata, a i to su velikim dijelom riječke tvrtke, pa i toga trebamo biti svjesni. Naposljetku, »3. maj« je jedna od naših najvećih tvrtki i samo jedan brod znači jako puno za riječko gospodarstvo.

Na kraju, nije mala stvar niti to da »3. maj« ima dobrog lidera koji poznaje i brodogradilište i branšu i koji svojim osobnim integritetom i znanjem jamči za uspjeh. Stoga, iskreno vjerujem u »3. maj«, pratim što se događa i napravit ću sve što mogu da im Grad Rijeka i dalje bude partner.