VIŠKOVO – Maratonska sjednica općinskog vijeća u Viškovu potrajala je gotovo šest sati te završila netom prije ponoći. Nakon što su izvođači i nositelj sanacije jame Sovjak te predstavnik NZJZ-a odgovarali na pitanja vijećnika o tom projektu, na red je vijećnicima došla i Marišćina, prikupljanje komunalnog otpada u Viškovu te druge točke.

Nije bilo idealno

Kristian Gašparini, direktor Trgovačkog društva Ekoplus, koje upravlja Centrom za gospodarenje otpadom Marišćina, predstavio je vijećnicima što je u Ekoplusu učinjeno u proteklih šest mjeseci otkako je preuzeo direktorsku poziciju.

Kaže da situacija u Ekoplusu, kada je on preuzeo, nije bila idealna.

– Problem je bio s moralom zaposlenika, zbog učestalih izmjena vodstva tvrtke. Drugo, što je prema mom mišljenju još gore, bili su strojevi koji su bili zapostavljeni i sam pogon nije održavan na pravi način.

Prva dva mjeseca zateklo me gotovo 20 kvarova, takoreć’ havarija koje su mogle prouzročiti zastoj prijema otpada i neugodne mirise, ali nekako smo se izborili. Napravili smo preventivno održavanje, doveli pogon u red, te sada sve funkcionira unutar centra. Nisam zadovoljan čistoćom samog pogona, nemamo dovoljno čistača, a to ćemo nastojati promijeniti sistematizacijom koja bi trebala uslijediti u lipnju. Pregovaramo s Nadzornim odborom i vlasnicima kako to napraviti, rekao je Gašparini.

Dodaje da su naručili istraživanje sastava miješanog komunalnog otpada s nekoliko lokacija iz cijelog PGŽ-a, jer svakav otpad, koji ne pripada u miješani komunalni otpad, stiže u Marišćinu.

– Imali smo situaciju da je došao kamion pun traka za zatezanje tereta, gurtni, koje nama mogu napraviti katastrofu u primarnom usitnjivaču. Ovaj tjedan dobili smo i konop s trajekta, znamo točno s kojeg otoka, te smo upozorili komunalce s cijelog područja da tako nečem nije mjesto u prijemnoj jami, kazao je, između ostalog, Gašparini. Probleme očekuje u ljetnim mjesecima, kada će zbog sezone tjedne količine otpada koje stižu u Marišćinu biti oko 2.000 do 2.200 tona tjedno. Jer, zimi je tjedna količina otpada koji dolazi u Marišćinu 1.500 do 1.700 tona.

– Ja sam na mukama što će biti ljeti, koje će količine dolaziti s naših turističkih destinacija. Zato ugovaramo da se taj otpad odvozi i ne odlaže u Marišćini na plohe jer bi tek onda dolazilo do problema s neugodnim mirisima, kazao je Gašparini.

Foto: M. GRACIN

Sporna nulta faza

Potom je odgovarao na vijećnička pitanja. Dinko Beaković (HDZ) imao je više primjedbi na rad Ekoplusa i Marišćine, a najveća polemika razvila se oko nulte faze Marišćine, odnosno mjesta unutar ŽCGO-a Marišćina, gdje je odlagano smeće s Viševca.

– Nulta faza Marišćine je kazneno djelo, na nju je smješteno više od 20 tisuća tona smeća s Viševca u balama. Na 20 posto ukupne površine Ekoplusa. Da su to znali iz Europske unije, ne bi nikad dobili sredstva za taj centar jer je odmah u startu od njega napravljeno najobičnije smetlište. To je ne katastrofa, već tragedija što je napravljeno s nultom fazom, kazao je Beaković te rekao da na taj i druge probleme upozorava već godinama.

– DORH, USKOK, krim policija, nitko ne reagira na sve ovo. Ja još jednom onda molim javno neka me konačno privedu da objasnim o čemu se radi li neka mi kažu da sam lud. Ne znam više na koji način dovesti Marišćinu u red. Želim vam da uspijete, ali morat ćete se potruditi jer je Marišćina trenutno realno u bankrotu, kazao je Beaković.

Gašparini kaže da on nije za to da se nulta faza »otvara« jer će tek to prouzročiti neugodne mirise i probleme stanovništvu, već da se taj dio pokrije cover-up folijom.

– Nulta faza je briga Ekoplusa, ali i KD-a Čistoća, jer ona taj dio mora sanirati o svom trošku. Ekoplus neće platiti cover-up i zatvaranje nulte faze, već to plaća KD Čistoća. Naći ćemo način da se taj dio izravna. Naći ćemo način da kompenziramo tih 20 posto površine, odgovorio je Gašparini.

Ići u pravom smjeru

Načelnica Sanja Udović, ujedno i predsjednica skupštine Ekoplusa, osvrnula se na Beakovićev komentar rekavši da, što se tiče prihoda Ekoplusa, Ekoplus posluje kako je predviđeno studijom izrađenom kada se projekt Marišćine prijavljivao.
– Postoje financijski izvještaji gdje se sve može iščitati. Bitno je za poslovanje tvrke da je ona likvidna i da podmiruje sve troškove koje bi trebala podmirivati. Kako je gospodin Beaković prozvao vlasnike i nadzorni odbor, tako sma ja sklona nadzorni odbor potpuno otvoriti, da ako je potrebno, da zamijenimo člana NO-a, da vijećnik Beaković, ako želi, uđe u nadzorno tijelo. No, ja imam potpuno povjerenje u člana nadzornog odbora koji trenutno obnaša tu dužnost, kazala je načelnica.

Predsjednik općinskog vijeća Bojan Kurelić (Akcija mladih) kazao je da odgovornost za nultu fazu postoji, kao i za ranije upravljanje Ekoplusom, te da to treba javno komunicirati i riješiti jer će inače i dalje postojati repovi.
– Treba raščistiti krive stvari da možemo ići u pravom smjeru. A ovo što govorite za ljetne peakove i količine smeća, to mi već pričamo deset godina. Sve što je državna revizija našla, pričamo već deset godina, kazao je Kurelić. Dodaje da je najveći problem što Grad Rijeka nije uveo odgovarajuće odvojeno prikupljanje otpada, a iz Rijeke dolazi 60 posto otpada, što onda stvara probleme.

Problem Rijeke

V. d. direktora KD-a Čistoća Bojan Jurdana predstavio je kako protječe odvojeno prikupljanje otpada u Viškovu, uvedeno 29. kolovoza 2022. godine. Prema njegovu izvještaju, otkad je uvedeno odvojeno prikupljanje otpada u Viškovu, količina miješanog komunalnog otpada u prosjeku je manja za 40 posto. I za njega su vijećnici imali više pitanja, o čestoći odvoza otpada i drugo.

Predsjednik Općinskog vijeća Bojan Kurelić ponovo je podcrtao da je najveći problem kod prikupljanja otpada u PGŽ-u Grad Rijeka.

– Grad Rijeka ignorira zakonski propisane obaveze, te građani Rijeke i dalje bacaju smeće u kante, praktički nema nikakvog odvajanja, ili je minimalno, ili se događa slučajno. Nema sustava u Rijeci, i to opterećuje svih nas, kazao je Kurelić. Jurdana je odgovorio da je u tijeku nabava opreme za odvojeno prikupljanje otpada u Rijeci.

– KD Čistoća davatelj je javne usluge u devet JLS-a, vi ste tu, Viškovo, zatim Rijeka i ostatak njezina prstena.

Uveli smo individualizirani sustav u svim JLS-ima, osim Rijeke i Kraljevice. Kraljevica starta 1. lipnja i ona će biti gotova tijekom ljeta. Rijeka starta u 10. mjesecu s tri mjesna odbora, Gornji Zamet, Grbci i Pehlin, i taj proces uvođenja individualnog sustava prikupljanja otpada u Rijeci trajat će između godinu i pol, dvije. Ne može se usporediti Rijeka s ostalim manjim mjestima.

U Hrvatskoj nijedan veći grad još nije riješio ovo o čemu govorimo, kazao je Jurdana.