Nova uprava Veleučilišta u Rijeci - Bojan Hlača, Marino Golob i Saša Hirnig
Ustanova provodi deset stručnih prijediplomskih i pet stručnih diplomskih studija, a u 25 godina obrazovala je više od sedam tisuća studenata
povezane vijesti
RIJEKA – Početkom ove akademske godine funkciju dekana Veleučilišta u Rijeci preuzeo je mr. sc. Marino Golob, dugodišnji djelatnik Veleučilišta s bogatim iskustvom rada u gospodarstvu na odgovornim radnim mjestima u turizmu i ugostiteljstvu, bankarstvu, osiguravateljskim tvrtkama te članstvima u nadzornim odborima mnogih tvrtki. Novi je dekan dio Veleučilišta od njegovog osnutka, a do sada je obnašao i dužnosti prodekana, predstojnika odjela te je koordinirao niz projekata.
Raznolikost programa
Funkciju dekana trećeg po veličini javnog veleučilišta u Hrvatskoj Golob će obnašati iduće tri godine, a navodeći kako je suradnja s gospodarstvom već sada prepoznatljiva karakteristika te ustanove, dekan kaže da će produbljivanje te suradnje razvojem novih studijskih programa potrebnih gospodarstvu te inoviranje i unaprjeđenje semestralne stručne prakse diferencirati veleučilište u odnosu na konkurente u visokom obrazovanju.
– Veleučilište ima sklopljeno više od 80 sporazuma i ugovora o poslovnoj suradnji, a uslijed nedostatka radne snage gospodarski subjekti izuzetno su zainteresirani za komunikaciju s našim studentima, i to ne samo sa studentima informatike, što je prisutno već nekoliko godina, nego i sa studentima ostalih studijskih programa, kaže dekan.
Ta ustanova provodi deset stručnih prijediplomskih i pet stručnih diplomskih studija, a na tim se studijima u 25 godina postojanja Veleučilišta obrazovalo više od sedam tisuća studenata. Trenutno se obrazuje njih 1.500, a s 85 zaposlenih djelatnika ta se ustanova ubraja među najveća hrvatska javna veleučilišta. Heterogenost i interdisciplinarnost te raznolikost programa, kaže Golob, prednosti su Veleučilišta, a u pogledu novih programa intencija će biti pokrenuti studij umjetne inteligencije. Istovremeno ispitat će se i tržišne mogućnosti pokretanja kratkih stručnih studija na tragu potrebe za brzim usvajanjem znanja i stalne intencije znanja i vještina. U planu je i pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja kako bi se valorizirala mogućnost besplatnog obrazovanja putem vaučera, ali i da bi se izradili programi za kojima postoji potreba na tržištu rada.
Nova uprava ustanove
Novi dekan Veleučilišta u Rijeci imenovao je i novu upravu ustanove. Tako je prodekanom za poslovne odnose imenovao dosadašnjeg dekana Veleučilišta dr. sc. Sašu Hirniga, dok je funkciju prodekana za nastavu i studentska pitanja preuzeo dr. sc. Bojan Hlača, bivši dugogodišnji ravnatelj Lučke uprave Rijeka. Funkciju prodekana za međunarodnu suradnju preuzeo je dr. sc. Bernard Vukelić. Riječ je o nositelju nekoliko kolegija na Veleučilištu koji je ujedno i naslovni docent na Sveučilištu gdje je također nositelj kolegija te je voditelj Centra za sigurnost informacijskih sustava Veleučilišta. |
Nagrađivanje najboljih
Novi dekan najavljuje i aktivnosti na pripremi uvođenja programa na engleskom jeziku, a u fokusu njegovog programa rada, ističe, su studenti.
– Studenti su srž Veleučilišta. Oni zaslužuju dobiti najbolji mogući nastavni sadržaj i kvalitetu nastavnog procesa. Stoga će u fokusu nastavne djelatnosti biti razvijanje sposobnosti studenata za učenje istraživanjem i kritičkim razmišljanjem, a posebna pozornost bit će posvećena stručnoj praksi u partnerskim tvrtkama koja će se pokušati podići na višu razinu. Analizirat će se i mogućnost izvršenja semestralna stručne prakse u prostorima Veleučilišta, naročito za one studente koji su već negdje zaposleni, najavljuje dekan.
Nagrađivanje najboljih studenata, poticanje njihove suradnje s lokalnom zajednicom, kao i njihovo uključivanje u upravljačka tijela ustanove te podrška studentskim udrugama samo su dio planova vezanih uz podizanje studentskog standarda, a Golob najavljuje i da će se posvećenost studenata ogledati i u »nezatvorenim« studentskim dosjeima koji će se u suradnji s Centrom karijera i studentskom referadom nadopunjavati i nakon završetka studija. Intencija je ojačati ustanovu i na međunarodnom planu, a u kontekstu jačanja međunarodne prepoznatljivosti dekan navodi poticanje mobilnosti, zajedničke projekte s europskim partnerima te organiziranje međunarodnih stručnih znanstvenih konferencija.
Razvojna prepreka
Kao jednu od glavnih kočnica razvoja ustanove Golob ističe nedostatak vlastitih prostora.
– Nedostatak vlastitih prostora Veleučilište prati od samih početaka, a to predstavlja razvojnu prepreku, ali i onemogućuje javljanje na natječaje za bespovratna EU sredstva namijenjena ulaganju u prostore. Upravo osiguranje vlastitih prostora smatram jednim od vodećih prioriteta mandata, jer to je presudan uvjet daljnjeg iskoraka u razvoju ustanove, objašnjava Golob.
Vlastiti prostori, zaključuje, bili su prioritet svih dosadašnjih dekana koji su na tome radili, a taj prioritet ostaje i dalje, jer da bi studentima pružalo vrhunske uvjete studiranja te nastavnicima omogućilo vrhunske uvjete rada Veleučilište od samih početaka kontinuirano ulaže u održavanje, rekonstrukciju i opremanje prostora. Taj proces nije završen i u upravo započetom mandatnom razdoblju nastavit će se ulaganja u opremu i prostor, ali pritom je to ulaganje povećanje vrijednosti tuđe imovine.
