Mađarski terminal u luci Trst koji bi, prema prošlotjednim najavama Levente Magyara, državnog tajnika mađarskog Ministarstva vanjskih poslova i trgovine, s operativnim radom mogao započeti 2028. godine prema procjenama stručnjaka u pomorstvu s kojima smo razgovarali ne bi trebao značajnije konkurirati riječkoj luci niti ugroziti njezine prometne rezultate.

– Taj je terminal više izraz mađarskog kolonijalnog pogleda na luke i svijet, nego neka stvarna konkurencija Rijeci ili drugim lukama u okruženju.

Ne može nitko danas, pa ni mađarska vlada, određivati tijekove tereta ni luke u kojima će biti iskrcavan, već je to stvar tržišta – vlasnika tereta, brodarskih kompanija, logističkih tvrtki i ostalih u transportnom lancu koji se vode prvenstveno ekonomskom logikom te ponudom i potražnjom.

Osim toga, ni kapacitetima ne može značajno konkurirati ostalim terminalima, posebice jer se količine tereta u sjevernojadranskim lukama stalno povećavaju pa tereta ima dovoljno za sve, rekao je jedan od naših sugovornika.

“Izlaz” na more

Levante je proteklog tjedna, o čemu se uvelike izvještavalo u hrvatskim medijima, najavio početak gradnje terminala u vlasništvu Adria Port Zrt, tvrtke u stopostotnom vlasništvu mađarske države, čime bi ona, dobila »izlaz« na more, ističući kako je Mađarska ostala bez izlaza na more nakon Prvog svjetskog rata.

– Južnoslavenske trupe ušle su u Rijeku krajem 1918. godine i od tada Mađarska nema izlaz na more. To će se sada promijeniti, kazao je Levante.

Iako je riječ o projektu započetom još 2019. godine, ova je njegova najava izazvala podosta medijskog interesa i komentara, posebice o tome kako bi riječka luka mogla ostati bez značajnijih količina tereta u tranzitu prema Mađarskoj i iz nje, budući da je Levante kazao kako je vrijednost mađarskog izvoza oko 150 milijuna eura godišnje, a veliki dio izvoza odnosi se na transport morem.

Terminal Adria Porta u Trstu bi najranije 2028. godine trebao započeti s radom, u prvoj fazi u kojoj će operativno biti 250 metara obale, a ukupno bi se, do zadnje faze, protezao na oko 650 metara operativne obale, s površinom od 32 hektara.

Riječ je o višenamjenskom terminalu, za prekrcaj kontejnera, ro-ro brodove i druge vrste generalnog tereta, uz logističke kapacitete u pozadini, no ukupni kapacitet predviđen primjerice za kontejnerski promet je 78 tisuća TEU-a godišnje, što je otprilike petina današnjeg kontejnerskog prometa na riječkom kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka AGCT.

Do kraja ove godine s radom bi trebao započeti i kontejnerski terminal Rijeka Gateway na Zagrebačkoj obali, s kapacitetom od 600 tisuća TEU-a u prvoj fazi, a u drugoj, u roku od deset godina, kada se izgradi dodatnih 280 metara operativne obale, samo ovaj terminal bit će i duljinom operativne obale i površinom terminala veći od mađarskog višenamjenskog terminala u Trstu, a kapacitet će mu biti povećan na nešto više od milijun TEU-a.

Zajedno s kontejnerskim terminalom AGCT-a, na koji u listopadu stižu dvije nove obalne kontejnerske dizalice postpanamax generacije, Rijeka će od kraja ove godine biti jedina luka na sjevernom Jadranu koja će na dva terminala istodobno moći prekrcavati teret s dviju takozvanih kontejnerskih matica, odnosno brodova velikog kapaciteta.

Praško pristanište

Uz to, u riječkoj luci u naredne tri godine trebao bi biti izgrađen novi višenamjenski terminal na Praškom pristaništu, vrijedan 145 milijuna eura, o čemu smo u više navrata izvještavali.

Prema riječima Denisa Vukorepe, taj projekt kojim bi sadašnje Praško pristanište trebalo biti prošireno izgradnjom novih 50 tisuća kvadratnih metara operativnih površina, na pilotima ukopanim u morsko dno ispred sadašnje obale i operativnom obalom dugom oko 350 metara, ušao je u završnu fazu priprema za gradnju.

– Očekujemo da će do srpnja ove godine biti izdana građevinska dozvola, a projekt smo aplicirali za sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te očekujemo da će novi terminal biti izgrađen u roku od iduće tri godine.

U biti smo daleko ispred Mađara po pitanju realizacije projekta, objašnjava Vukorepa koji je još prošlog četvrtka, na okruglom stolu Novog lista o strateškim projektima u Rijeci istaknuo kako je riječ o vrlo sličnom terminalu kakav Mađari namjeravaju graditi u Trstu, također s kapacitetima za ro-ro i različite generalne terete, no Vukorepa smatra kako će riječki višenamjenski terminal biti dovršen prije nego onaj Adria Porta u Trstu.

– Ne opterećujemo se mađarskim terminalom u Trstu, štoviše, pozdravljamo taj projekt, jer svi novi kapaciteti pridonose konkurentnosti sjevernog Jadrana kao prometnog pravca, a tereta ima dovoljno za sve, kazao je Vukorepa.

Kapacitet Praške obale ovim će proširenjem biti povećan sa sadašnjih tristotinjak tisuća tone tereta godišnje na više od milijun i pol tona, uz značajno povećanje fleksibilnosti i mogućnosti prekrcaja različitih vrsta tereta.

Neki od naših sugovornika navode i kako će po pitanju terminala na kojima će se tereti prekrcavati značajnu riječ imati i velike brodarske i logističke tvrtke, u prvom redu Maersk koji putem svoje tvrtke-kćeri APM Terminals kontrolira većinski vlasnički udio Rijeka Gateway kontejnerskog terminala u Rijeci ili MSC koji upravlja velikim kontejnerskim terminalom u Trstu, a tu je i Luka Kopar.

Inače MSC i Maersk dva su najveća kontejnerska brodara na svijetu.

– Ima kompanija čija su sredstva značajno veća od proračuna pojedinih država za područje prometa i logistike. Teret će ići tamo gdje to vlasnicima tereta, brodarima i logističarima bude najpovoljnije, po pitanju cijena i brzine usluge, odnosno transporta.

Ono što se mi u Hrvatskoj moramo zapitati, kada je riječ o prijevozu tereta iz riječke luke, jest primjerice kada će Slovenija omogućiti normalna opterećenja vlakova na pruzi preko Pivke, jer kontejnersko tržište Austrije više je nego dvostruko veće od mađarskog i tu trebamo inzistirati da nam se otvori put prema Austriji.

Rijeka će i dalje biti prirodna luka za mađarsko tržište jer je bliže od Trsta, željeznicom i cestom.

Nadalje, moramo požuriti gradnju nizinske pruge, ali i poraditi na prisutnosti predstavništava naših terminala u Mađarskoj, kao i u okolnim zemljama, Češkoj, Slovačkoj i Austriji.

Maersk na tom području ima dobro razgranatu mrežu predstavništava, ali ostali terminali nemaju.

Dakle, ostaje nam puno prostora da privučemo nove terete, kaže stručnjak iz jedne od velikih brodarskih kompanija