U skladu s hodogramom izbora rektora Sveučilišta u Rijeci na sveučilišnim mrežnim stranicama su objavljene liste kandidata, životopisi te programi rada kandidata.

U utrci za rektora za iduće četverogodišnje mandatno razdoblje troje je kandidata, dvije prorektorice, prof. dr. Senka Maćešić i prof. dr. Marta Žuvić te dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser.

Objavljeni životopisi i programi rada kandidata za novog riječkog rektora. Utrka završava u veljači

Donosimo pregled njihovih programa.

Prof. dr. Senka Maćešić: Najveća odgovornost sveučilišta prema mladim osobama

Istraživanje, umjetničko stvaranje te učenje i poučavanje, sasvim sigurno su oduvijek bili, jesu i bit će izvor radosti i smisla ljudima koji u tim aktivnostima sudjeluju – ističe u svom programu rada kandidatkinja za mjesto rektora prof. dr. Senka Maćešić. Prema njenom mišljenju, imajući u vidu postojeću izuzetno visoku razinu aktivnosti na Sveučilištu i sastavnicama, jedna od obveza u idućim godinama bit će i kontinuitet provedbe tih aktivnosti.

Poduzetničko razmišljanje

Navodi i kako, da bi se postigli prihvaćeni strateški ciljevi, treba pojačati osnaživanje nastavnika.

– Kako je dostupnost informacija sve veća, gotovo neograničena, jasno je da nema previše koristi od učenja kao preslikavanja iz knjige u glavu studenta, već hitno raste potreba za razvojem vještine korištenja znanja u rješavanju društvenih, tehnoloških ili problema bilo koje druge vrste, upozorava.

Zalaže se i za osnaživanje znanstvenih i umjetničkih skupina poboljšavanjem potrebne infrastrukture, za osnaživanje inovatora boljim razumijevanjem poduzetničkog načina razmišljanja te za osnaživanje zajednice, demokracije i ljudskih prava prije svega unutar institucije. Sve bi to trebalo pridonijeti osnaživanju studenata, a sve bi trebalo biti prožeto djelovanjem u smjeru ciljeva održivog razvoja. Prof. dr. Maćešić ističe da je najveća odgovornost sveučilišta prema mladim osobama.

– Niti jedna druga naša odgovornost, institucijska, financijska, pravna, nije toliko suštinska i suptilna u isto vrijeme. Godine provedene na Sveučilištu zato trebaju biti godine najboljeg mogućeg studentskog života, koje ujedno otvaraju najbolja moguća vrata u njihovu budućnost. Taj visoki cilj mora se nastojati postići promišljanjem baš o svemu: o zanimanjima za koje pripremamo mlade ljude, o potrebi društva za tim zanimanjima, i to ne samo u Hrvatskoj niti samo danas, o samom procesu pripreme, objašnjava Maćešić.

Znanstvene publikacije

Upozorava i da mladi odlaze studirati u EU, a još više odlaze nakon studiranja raditi u EU, stopa nataliteta je pala ispod stope održivosti, pa su ugroženi gotovo svi sustavi zdravstvene, socijalne i mirovinske sigurnosti u zemlji te ističe da se među studijskim programima koji se izvode na europskim sveučilištima rijetko nalaze nazivi standardnih i klasičnih zanimanja koja kod nas još uvijek dominiraju. Ističe i potrebu povećanja broja internacionalnih studenata, a kao potrebu vidi i povećanje financiranja znanosti iz kompetitivnih, nacionalnih, ali i što je više moguće europskih i internacionalnih izvora, a treba povećavati produktivnost mjerenu u znanstvenim publikacijama.

– Uopće ne dvojim da naši intelektualni, istraživački i stvaralački timovi mogu biti ravnopravni partneri istraživačkim i stvaralačkim timovima drugih pa i najboljih sveučilišta, iznosi prof. dr. Maćešić.

Osvrnula se i na potrebu suradnje s gospodarstvom, ali i na brigu za društvo. Kao najveće izazove financiranja vidi one infrastrukturne, od održavanja zgrada i svih infrastrukturnih sustava do nabave nove i održavanja postojeće kapitalne znanstvene opreme. Kako bi se osigurala potrebna sredstva, rješenje dijelom treba tražiti kroz programski ugovor, a većinom kroz ciljane fondove i projektna sredstva. Pri tim ulaganjima treba voditi brigu o energetskoj učinkovitosti, dekarbonizaciji, općenito održivom razvoju, ističe Maćešić.

Prof. dr. Marta Žuvić: Jačanje promocije sveučilišta u ciljanim međunarodnim regijama

Program prof. dr. Marte Žuvić pod nazivom »UNIRI 2030 – Moje Sveučilište« naglašava transformacijsku ulogu Sveučilišta u Rijeci u suvremenom trenutku razvoja društva te navodi da je primarna misija Sveučilišta u Rijeci pružanje visokokvalitetnog obrazovanja koje studentima osigurava razvoj relevantnih kompetencija, kritičkog razmišljanja i spremnosti za cjeloživotno učenje.

– Pred nama stoje brojni izazovi, poput kontinuiranog pada broja studenata, niske završnosti studija, slabe vertikalne prohodnosti i nedovoljnog razvoja praktičnih kompetencija, koji zahtijevaju dodatne napore u smjeru modernizacije postojećih i razvoja novih studija, jačanja podrške za unaprjeđenje nastavničkih kompetencija, primjene inovativnih modela praktičnog učenja u poslovnom okruženju te jače promocije sveučilišta kao poželjnog mjesta studiranja, ističe prof. dr. Žuvić.

Step Ri

Najavljuje daljnje jačanje uloge studenata u razvoju akademske zajednice, osiguranje visokokvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja uz posebnu podršku ranjivim skupinama, jačanje akademskog i karijernog savjetovanja te kontinuirane brige o očuvanju mentalnog zdravlja. Kao sveučilišni razvoj vidi osnaživanje i okrupnjavanje kvalitetnih istraživačkih timova, jačanje znanstvene infrastrukture, razvoj znanstveno-razvojnih centara, podizanje motivacije istraživača i umjetnika te izuzetno važno povećanje broja doktoranada i poslijedoktoranada. U kontekstu transfera znanja i suradnje s lokalnom zajednicom najavljuje novi zamah u razvoju znanstveno-tehnološkog parka Step Ri kao središnje platforme za suradnju s gospodarstvom, poticanje inovacija u poduzetništvu te pokretanje start-up i spin-off poduzeća, što će pridonijeti valorizaciji znanja.

– Daljnjim aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim mrežama, uz jačanje veza s lokalnim i regionalnim gospodarskim subjektima i sudjelovanjem u projektima koji pridonose društvenom i gospodarskom napretku, Sveučilište će se pozicionirati kao relevantan čimbenik u razvoju okruženja, iznosi prof. dr. Žuvić.

Napredak, pogotovo onaj internacionalni, vidi i kroz pokretanje većeg broja studija na stranom jeziku i privlačenju značajnijeg broja međunarodnih studenata i istraživača.

– U narednom razdoblju potrebno je ojačati promociju studiranja i rada na Sveučilištu u Rijeci u ciljanim međunarodnim regijama, osigurati nove smještajne kapacitete, ojačati administrativnu podršku, razviti motivacijske mehanizme za nastavnike koji održavaju nastavu na stranom jeziku te aktivno sudjelovati u aktivnostima savladavanja regulatornih i administrativnih prepreka dolasku i boravku međunarodnih članova akademske zajednice, konstatira prof. dr. Žuvić.

Financijska održivost

Što se financijske stabilnosti tiče, ističe potrebu smanjivanja ovisnosti o državnom proračunu kroz diversifikaciju izvora prihoda. Osnova dugoročne financijske održivosti temelji se na ostvarivanju kontinuiranih prihoda iz međunarodnih projekata i partnerstava s gospodarstvom, uz otvaranje mogućnosti za komercijalizaciju intelektualnog vlasništva i pokretanje donacijskih kampanja. Također, mišljenja je da je razvoj infrastrukture jedan od osnovnih preduvjeta za daljnji razvoj Sveučilišta, a novi razvoj uključuje unaprjeđenje postojeće infrastrukture sastavnica, izgradnju novih nastavnih i istraživačkih kapaciteta na Kampusu te značajno proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim naseljima, kao i razvoj sporta i rekreacije, programa unaprjeđenja zdravlja i zdravog načina života i bogatog kulturnog života.

Prof. dr. Goran Hauser: Pokrenuti snažne procese modernizacije svih djelatnosti

U svom programu rada prof. dr. Goran Hauser ističe da Sveučilište u Rijeci obiluje brojnim snagama, od kojih je prva zasigurno snaga njegovih ljudi, uključujući visoki stupanj obrazovanosti i izvrsnost zaposlenika, kao i izuzetnu kreativnost svih dionika te, posebice, društveno korisnu osviještenost studenata.

Nažalost, kaže, Sveučilište pokazuje i određene slabosti, poput zastarjelih kurikuluma i metoda učenja na svim razinama obrazovanja te kontinuirani pad broja studenata. Također, upravljanje infrastrukturom zahtijeva značajne iskorake, a brojni pokrenuti projekti nisu u potpunosti nastavljeni niti je kapitalizirano njihovo ostvarenje. Postoje i određene »unutarnje« slabosti Sveučilišta, poput podzastupljenosti pojedinih područja u Upravi, nedovoljne transparentnosti u odlučivanju, izostanka naglaska na važne teme zajedničke svim sastavnicama, nedovoljne komunikacije prema sastavnicama i promocije njihovih dosega, izostanka pune suradnje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i druge.

Nedovoljna komunikacija

– Uz navedene slabosti ili, bolje rečeno, izostanak njihovog rješavanja, prijete nam određeni izazovi. Glavni od njih je rigidnost sustava, prvenstveno u promjenama studijskih programa unatoč njihovoj neprivlačnosti za studente i neusklađenosti sa stvarnim potrebama buduće profesije, što posljedično dovodi i do sve većeg odljeva učenika srednjih škola na druga sveučilišta. Jedan od većih izazova bit će prelazak na nove oblike financiranja, a postavlja se i pitanje pronalaženja novih načina stimuliranja djelatnika zbog nedavno donesenih odredbi. Nažalost, dodatnu prijetnju razvoju Sveučilišta vidim u nedovoljnoj komunikaciji prema i između sastavnica jer jedino zajednički možemo napredovati i jedni drugima biti inspiracija, iznosi prof. dr. Hauser.

Kao sveučilišne slabosti prof. dr. Hauser izdvaja i nedovoljne smještajne kapacitete, a kao glavni cilj programa rada iznosi pokretanje snažnih procesa modernizacije svih aspekata djelatnosti, unaprjeđenje unutrašnjih sustava podrške sastavnicama te povećanja vanjske prepoznatljivosti Sveučilišta u Rijeci, istovremeno stvarajući identitet uključivog visokog učilišta izgrađenog na temeljnim vrijednostima Europskog prostora visokog obrazovanja koje kontinuirano njeguje i potiče dodatan razvoj postojećih uspješnih praksi.

U programu rada prof. dr. Hauser predlaže programe uključivanja umirovljenika u život Sveučilišta u Rijeci, a jedna od prvih zadaća nove Uprave bit će izrada Strategije za razdoblje 2025. – 2029. Smatra i da je s obzirom na uključenost u međunarodne svjetske ljestvice rangiranja sveučilišta, nužno uložiti dodatne napore s ciljem što uspješnijeg pozicioniranja Sveučilišta.

Mrežne novine

Iako Sveučilište obiluje brojnim značajnim aktivnostima, komunikacija prema akademskoj i lokalnoj zajednici nije dovoljno snažna te prof. dr. Hauser predlaže pokretanje besplatnih mrežnih novina. Najavljuje i nastavak izgradnje Kampusa, preseljenje zainteresiranih sastavnica, osiguranje adekvatnih prostora Fakulteta dentalne medicine i Fakulteta logopedije, reguliranje posjedovnog statusa objekta Akademije primijenjenih umjetnosti, povećanje kvalitete smještajnih jedinica adaptacijom postojećih u studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, izgradnju sportske dvorane, kao i novih smještajnih objekata i dodatnih sadržaja za studente. Predlaže i cijeli niz različitih projekata s ciljem unapređenja znanosti, međunarodne suradnje, privlačenja stranih studenata te stvaranja inovativnije i kreativnije akademske zajednice.