Među županijama, gradovima i općinama u Hrvatskoj više je odlikaša kad je u pitanju proračunska transparentnost nego što ih, unatoč stalnom povećanju, ima među hrvatskim osnovnoškolcima, pokazalo je redovito, ali ujedno i posljednje istraživanje Instituta za javne financije koje transparentnost mjeri time je li neka jedinica objavila pet ključnih proračunskih dokumenta.

Većina njih objavila je za ovu godinu svih pet dokumenata na osnovu kojih je tako prosječna ocjena 4,63.

Najbolje rezultate gradovi, općine i županije postigli su u posljednjoj godini u kojoj se radilo istraživanje, a koliko su napredovali govori činjenica da su 2015. godine kad je provedeno prvo istraživanje imali prosječnu ocjenu 1,75.

Najbolje su i ove godine županije, njih 95 posto su odlikaši, i objavili su svih pet proračunskih dokumenata, pa su zaradile prosječnu ocjenu 4,95.

Svih pet proračunskih dokumenata objavile su sve hrvatske županije osim Šibensko-kninske koja nije objavila proračunski vodič. Uz to istraživanje još prati objavu prijedloga proračuna, izglasanog proračuna te godišnjeg ili polugodišnjeg izvještaja.

Prosječna ocjena

Prosječna ocjena za gradove je 4,83 s time da je njih 85 posto objavilo sve dokumente. Kao i ranijih godina najlošije su općine, 72 posto ih je obavilo sve dokumente i na kraju je njihova zajednička ocjena 4,55.

Samo općina Jelsa nije objavila niti jedan ključni dokument, dok je osam općina objavilo samo jedan proračunski dokument.

Primorsko-goranska županija je “odlikaš”, a takva je bila i Rijeka od prvog istraživanja, ali je u posljednjoj godini izvješća podbacila i nije objavila proračunski vodič. Iz istog je razloga, nakon što je od 2016. godine bio odlikaš, Zadar ove godine također zaradio četvorku.

Ipak, i PGŽ i Hrvatska u ovom posljednjem izvješću se zelene, a Katarina Ott s Instituta za javne financije prisjetila se da je u prvom izvješću dominirala crvena boja, odnosno da lokalne jedinice nisu objavljivale proračunske dokumente ili su objavljivale tek jedan ili dva.

– Često nam zamjeraju da se pokaže da načelnici i gradonačelnici nenamjenski troše novac iako su njihove lokalne jedinice objavile svih pet dokumenta. Transparentnost je važna baš zato da se može uočiti da netko nenamjenski troši novac, poručila je Ott.

Voditeljica istraživanja Mihaela Bronić istaknula je da je cilj istraživanja koja su se provodila devet godina bio potaknuti javnost i lokalne jedinice da razmišljaju o transparentnosti proračuna te da se pravovremeno objavljuju proračunski dokumenti.

– Nakon devet ciklusa, najveći dio jedinica objavljuje svih pet ključnih dokumenata – što je i bio naš cilj – završavamo ovo istraživanje u ovom obliku i nadamo se da će se transparentnost proračuna i dalje poboljšavati i omogućavati građanima razumijevanje i odlučivanje o svojim proračunima, kazala je Bronić.

Pitanje sankcija

Njezina kolegica Simona Prijaković upozorila je da zabrinjava to što se mnoge jedinice, njih 20 posto, ne pridržavaju zakona o proračunu i ne objavljuju četiri obavezna proračunska dokumenta, pa bi trebalo razmotriti pitanje sankcija za neobjavljivanje tih obveznih dokumenata.

– Proračunska transparentnost nije sama sebi svrha – ključna je participacija građana, poručila je Prijaković, dodajući da transparentnost dovodi i do veće odgovornosti lokalnih jedinica, kao i efektivnijem i efikasnijem prikupljanju i raspodjeli sredstava, a u 2021. godini općine, gradovi i županije ukupno su potrošili oko 50 milijardi kuna, što čini četvrtinu rashoda opće države.

Glavna državna rizničarka Danijela Stepić rekla je da Ministarstvo financija koristi istraživanja poput ovog istraživanja Instituta za javne financije kako bi vidjeli kako se provode propisi, ali i za detektiranje jedinica koje ne ispunjavaju svoje obaveze.

– Istraživanja su i izvor informacija za oblikovanje zakonske regulative, kako bi transparentnost bila sve veća. U transparentnosti jedinica je napravljen velik iskorak, no uvijek postoji prostor za poboljšanje, zaključila je glavna državna rizničarka.