RIJEKA – Dizalice na Molo longu sinoć su zasvijetlile u tirkiznoj boji, a na taj je način obilježen Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day – ISAD).

Online simpozij

Tirkizna boja, kao kombinacija plave boje koja asocira na mirnoću i zelena boja koja predstavlja slobodu i pravdu, odabrana je za obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju, jednog od najpoznatijih govornih poremećaja, koji se javlja najčešće u ranom djetinjstvu. Riječ je o poremećaju koji zahvaća i do 11 posto populacije djece do četvrte godine života te oko 1 posto odraslih osoba, a već od rane dobi može ga pratiti visoka razina socijalne anksioznosti te tako ostaviti negativne posljedice na mentalno zdravlje ove populacije.

Blokade u govoru

Studij Logopedije Sveučilišta u Rijeci jučerašnji je dan obilježio i online simpozijem o temi ‘’Nema univerzalne terapije’’ koji su zajednički organizirali s Odsjekom za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim logopedskim društvom, a prema najavama doc. dr. Suzane Jelčić Jakšić u tijeku je i osnivanje grupe za samopomoć osobama koje mucaju, koja će se održavati na sveučilišnom Kampusu te će s aktivnostima započeti početkom studenoga, a namijenjena je studentima, ali i širem građanstvu.

– Riječ je o grupi koja je namijenjena odraslim osobama, starijim od 18 godina, a mogu se javiti svi zainteresirani građani. Grupa će djelovati u okviru Logopedskog centra Sveučilišta u Rijeci, najavljuje doc. dr. Jelčić Jakšić.

Sudjelovanje u grupi za građane je besplatno, a zainteresirani se mogu javiti putem e-maila: [email protected]. Dodajući kako istraživanja pokazuju da će se oko 75 posto djece s poremećajem mucanja prirodno oporaviti od mucanja tijekom kasnijeg djetinjstva doc. dr. Jelčić Jakšić kaže da je nezgodno što se ne može sa sigurnošću tvrditi koje će dijete biti jedno od oporavljenih.

– Isto tako, znamo da će se prirodni oporavak dogoditi u samo 10 posto slučajeva tijekom 18 mjeseci od početka mucanja, a da muca više dječaka i da je u njih manja vjerojatnost prirodnog oporavka. Simptomi mucanja mogu se pojaviti već od 18. mjeseca djetetovog života, odnosno od trenutka kada se dijete počne izražavati rečenicama. Ti simptomi se mogu povući ili smanjiti nakon nekog vremena, pa ponovo pojaviti nakon nekoliko tjedana, mjeseci, pa i godina. Simptomi se mogu odnositi samo na odstupanja u djetetovom govoru, pa tako možemo čuti ponavljanja glasova, slogova, riječi ili fraza, možemo čuti i produžavanja glasova u riječima, primijetiti blokade u govoru ili umetanja različitih glasova, slogova ili riječi tamo gdje im nije mjesto, ili kombinaciju svega navedenog. Mucanje može početi postupno i blago, ali i vrlo naglo i jako. Ponekad će se vrlo brzo nakon početka ovakvih simptoma pojaviti i neki simptomi koje možemo vidjeti kao pokazatelj naprezanja u govoru, a dijete može početi pokazivati ili izražavati i zabrinutost zbog takvih iskustava, objašnjava doc. dr. Jelčić Jakšić.

Osviještenost

Kako mucanje utječe na svakodnevno funkcioniranje, dodaje, ovisi o tome na kakve reakcije okoline nailazi dijete koje počne mucati, ali i o tome kakva je sama osoba koja muca.

– Dijete može vrlo rano i brzo nakon pojave mucanja pokazati osviještenost svojih teškoća, koja se kasnije može razviti u socijalnu anksioznost. I osviještenost teškoća i kasnija socijalna anksioznost mogu utjecati na promjene djetetovog ponašanja, kada su u pitanju govorne situacije, ali može se dogoditi i generalizacija. U takvim slučajevima, mucanje može značajno utjecati na kvalitetu života, osobito na školovanje, emocionalne veze, a kasnije i na odabir i mogućnost odabira posla. Zato je vrlo važna rana intervencija s djecom koja počnu mucati, njihovim obiteljima i širom okolinom, kao što je primjerice dječji vrtić. Pretpostavljam da se mnoge osobe koje mucaju same nose s tim poremećajem i žive manje ili više kvalitetno i zadovoljno, no o njima malo znamo, jer nam se ne javljaju. Zato ih pozivam da upravo oni svojim iskustvom pomognu onima koji to ne uspijevaju sami. Prilika za to je grupa samopomoći za odrasle osobe koje mucaju, koju ćemo pokrenuti sljedeći mjesec u Logopedskom centru Studija Logopedija na Kampusu Trsat, zaključuje doc. dr. Jelčić Jakšić.

Brojne terapije

Doc. dr. Suzana Jelčić Jakšić ističe kako postoje terapije za osobe svih životnih dobi koje mucaju. Terapije se mogu razlikovati po ciljevima koje postavljaju – hoće li se raditi na uklanjanju mucanja, smanjivanju jakosti mucanja, boljoj komunikaciji osoba koje mucaju i slično.

– Vjerojatno ima i ljudi koji mucaju i koji ne žele mijenjati svoj govor. I to je u redu. Upravo ovogodišnji moto Međunarodnog dana svjesnosti o mucanju želi ukazati na sve ove mogućnosti, ali i potaknuti zajednicu na prihvaćanje osoba koje mucaju, bez obzira na to koju su opciju odabrale, kaže doc. dr. Jelčić Jakšić