RIJEKA – Oni su ljudi čija je najizraženija osobina da – vole ljude. Oni su empatični, stručni, strpljivi, skromni i samozatajni.

Iako ih sasvim pogrešno mnogi nazivaju »defektolozima«, oni to ni najmanje nisu jer ne rade ni s kim tko bi imao »defekte«, već rade s ljudima, sasvim sličnima svima nama ostalima, stoga ispravno ih je zvati – edukacijskim rehabilitatorima. A upravo je danas, 1. ožujka, Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora, dan stručnjaka koji rade s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom.

Stručna znanja

Svoj Nacionalni dan edukacijski rehabilitatori dobili su tek 2018. godine, kako bi se istaknula posebnost i važnost ove profesije. Upravo su edukacijski rehabilitatori neizostavni stručnjaci u odgoju, obrazovanju i rehabilitaciji djece s teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom, a djeluju također svojim znanjem i na uklanjanju predrasuda te promicanju prava djece s teškoćama, njihovih roditelja i osoba s invaliditetom.

– Iako se stari termin defektolog službeno ne upotrebljava već dvadesetak godina, još uvijek nas povremeno iznenadi upotreba zastarjele terminologije. Edukacijski rehabilitatori obrazuju se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na preddiplomskom i diplomskom studiju. Uz stečena stručna znanja, edukacijski rehabilitator treba biti prilagodljiva, strpljiva, tolerantna osoba, senzibilizirana za potrebe djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, ističu nam u Udruzi edukacijskih rehabilitatora Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije (UERPIL).

Ciljana populacija edukacijskog rehabilitatora su djeca s neurorazvojnim čimbenicima rizika, djeca, mladi i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, poremećajem pažnje, poremećajem iz spektra autizma, višestrukim teškoćama, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, teškoćama vizualne percepcije, oštećenjima vida, kao i osobe iz njihovog okruženja. Tako je vrlo važan i rad s roditeljima, kroz educiranje o vrsti odstupanja, savjetovanje i pružanje smjernica za poticanje djetetovog razvoja u obiteljskoj zajednici.

Raspršeni po sektorima

Edukacijski rehabilitator bavi se ranim otkrivanjem teškoća u razvoju; procjenom potrebe za podrškom; izradom i provedbom programa podrške; provođenjem programa za poticanje razvoja djeteta ili odrasle osobe; sprječavanjem nastanka dodatnih teškoća.

Iako ne pripadaju jednom resoru, nego su raspršeni te ih ima i u zdravstvu, prosvjeti, ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, sustavu socijalne skrbi, privatnim praksama, udrugama, akademskoj zajednici, upravo su edukacijski rehabilitatori ti koji vrlo često povezuju roditelje, učitelje, odgojitelje, liječnike, službenike po raznim uredima i ustanovama.
Sa željom da se njihov glas bolje čuje, da im se uvjeti rada kao i brojnost povećaju, jer koliko god da nismo svi isti, mnogo smo si sličniji no što se uopće usudimo pomisliti, čestitkama za njihov dan i mi se pridružujemo.

Potreba jačanja profesije

S obzirom na to da broj djece s teškoćama i broj osoba s invaliditetom svake godine raste, u Hrvatskoj još uvijek velikom broju građana nije dostupna odgovarajuća stručna podrška edukacijskog rehabilitatora, a takav oblik podrške teško može nadomjestiti neka druga profesija, iz Udruge upozoravaju na potrebu jačanja te profesije, što je dakako zadatak društva u cjelini.

– Struka se danas suočava s raznim izazovima u želji da bude priznata do razine koju zaslužuje. Ipak svaki edukacijski rehabilitator, uz stručnost, njeguje empatiju, entuzijazam te pronalazi zadovoljstvo u malim, ali vrlo važnim pomacima u radu, dodaju u UERPIL-u te svim edukacijskim rehabilitatorima žele sretan Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora.