RIJEKA Prvo izdanje Ljetne priče iz »Benčića« nastavilo se programom Piknik@perilo, kreativno-pametnim druženjem koje je podsjetilo na još jednu jedinstvenost Art-kvarta »Benčić«, a to je suživot s pravim aktivnim potokom Brajda, na kojemu su sačuvani ostaci starog gradskog perila, jedinog iole sačuvanog u Rijeci.

Živahna ljeta

Prvo je ovo ljeto u kojemu je s otvorenjem Gradske knjižnice Rijeka kompletiran blok, tako da su organizatori odlučili napraviti eksperimentalni moment, kao nekakav pandan Zimskoj priči koju već tri godine organiziraju Grad Rijeka i riječke kulturne ustanove – Gradska knjižnica Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Art-kino i Muzej grada Rijeke.

Jedino riječko perilo / Foto Marko Gracin

– Logika ustanova tijekom ljeta funkcionira kao stand by, no mi je želimo polako okrenuti s obzirom na to da smatramo kako infrastruktura i resursi omogućavaju da ljeta u Art-kvartu »Benčić« budu živahna. Prostor je ugodan, a sadržaji su zanimljivi, istaknuo je Kristian Benić.

Stoga su polaznici mogli sudjelovati u bogatom i raznolikom programu koji se dotaknuo povijesne važnosti riječkog perila, ali i kreativnih radionica primijenjenih mladima i odraslima.

– I nama je u GKR-u fenomen perila interesantan i bitan, prvenstveno iz razloga što nas je taj potok par puta poplavio. No, perilo izaziva puno emocija kod Riječana, počevši od priče da je to jedino sačuvano riječko perilo, interesantno je i sa strane baštine ispitati što je doista vrijedno i što doista u životu grada može pružati dodatnu vrijednost, istaknuo je Benić.

Program u Gradskoj knjižnici Rijeka donio je dvije zanimljive tribine »Pranje nije gotovo«, povijesnu priču o perilu i potoku Brajdi o kojoj su nešto više rekli sami govornici: povjesničar umjetnosti Marijan Bradanović, arhitekt Vladi Bralić i inženjerka građevine Ines Marasović. O pranju iz suvremenije perspektive govorilo se u sklopu mikrohistorijskog predavanja »Kako smo počeli prati veš mašinama« Igora Dude.

Jedno od dva povijesna predavanja / Foto Marko Gracin

Zero waste princip

Radionički dio provela je Udruga Eterico koja je demonstrirala izradu sapuna za rublje prema zero waste principu – od otpadnih masnoća iz kuhinje koje su velikim dijelom pratile tradicionalni recept izrade sapuna.

U dječjem dijelu programa, animacijski tim Dječje kuće održao je radionicu izrade piñate u obliku vešmašina koje su se punile bombonima. Pokraj perila izvučene su veš i plahte koje su djeca kasnije premazivala bojama. Dio programa koji je izvodila Art mašina posvećen je i obiteljskoj radionici, na kojoj su roditelji i djeca zajedničkim snagama izrađivali bombice za kupanje. U narativnom dijelu, gostovala je Fora priča (Danijela Miklec) koja je mališanima ispričala zanimljivu pripovijetku o vodi.

– Jako nas veseli što se otvara i ovaj dio Dječje kuće. Dosad smo bili gradilište, tako da smo počeli osvajati s kreativnim radionicama. Uz prigodno izlaganje perila, to nam je isto bila nekakva generalna ideja. Interes za tu priču pokazali su i polaznici, konkretno dio programa za mlade broji do stotinjak prijava sveukupno, zaključila je organizatorica programa u Dječjoj kući Iva Marčelja.

Foto Marko Gracin