Snimio Marko GRACIN
povezane vijesti
LIPA Toga nedjeljnog popodneva 30. travnja 1944. godine nacistički vojnici ušli su u Lipu i pljačkali sve do čega su došli, a oko 16 sati započeo je masakr nedužnog stanovništva i paljenje kuća. Spalili su sve osim crkve. Nisu poštedjeli nikoga – sve one koje nisu odmah ubili, zatvorili su u zadnju kuću u selu i žive zapalili. Lipa je do temelja spaljena i opljačkana. U tom krvavom piru ubijeno je 269 nevinih civila, nevinih žrtava ratnog zločina među kojima i 96-ero djece od kojih je najmlađe imalo tek šest mjeseci – ispričano je to još jednom na jučerašnjem 78. komemorativnom skupu u Lipi pod nazivom „Lipa pamti“ u nazočnosti preko tri stotine ljudi, predstavnika PGŽ-e, JLS-a s Liburnije i iz Riječkog prstena, članova antifašistički udruga sa područja PGŽ-e i Istarske županije, te iz Slovenije i Italije. Uz antifašiste odati počast došli su dati i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a među mnogobrojnim okupljenima stigli su i neki bivši političari.
Zločin koji se dogodio na samom kraju Drugog svjetskog rata u Lipi spada u najmračnije i najsramnije stranice povijesti – potvrdili su to i priznali Ujedinjeni narodi. Lipa je jedna od tri sela (uz mjesto u Češkoj i mjesto u Francuskoj) koja su potpuno uništena za vrijeme Drugog svjetskog rata. Upravo zbog svih tih nedužnih žrtava već punih 78 godina u Lipu svakog posljednjeg dana travnja odati počast, položiti vijence i zapaliti svijeće dolaze mnogi, a to su jučer učinile i brojne delegacije te je položeno 30 vijenaca na spomen kuću i na spomenik borcima u Narodno oslobodilačkom ratu. Okupljenima se obratio i predsjednik UABA Liburnije Branko Afrić, predsjednik SABA PGŽ-e Dinko Tamarut, predsjednica Mjesnog odbora Lipa Đeni Šamanić te načelnik Matulja Vedran Kinkela i zamjenik župana Vojko Braut.
– Nakon dvije pandemijske godine, danas ponovno zajedno i u velikom broju obilježavamo obljetnicu jednog od najstrašnijih zločina na ovom području. Toga dana 1944. godine u Lipi je stao život, te nedjelje nacisti i fašisti mučili su i ubili 269 civila… Ako je povijest učiteljica života, vidimo nažalost da su ljudi vrlo malo naučili jer ovih dana, 78 godina poslije Lipe, svjedočimo novim stradanjima nevinih ljudi, civila, žena i djece. To nam je dokaz da moramo obilježavati, da moramo upozoravati, da se moramo sjećati i da moramo pamtiti kao što pamti i Lipa. Iz tih sjećanja nastao je memorijalni centar, temeljito obnovljen uz pomoć PGŽ-e, Ministarstva kulture i medija i Pomorsko i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja – Rijeka. U tijek je i realizacija projekta „Muzej izvan muzeja“ . Ovaj centar danas živi tijekom cijele godine, posjećuju ga učenici i studenti, odrasli i djeca . Drago mi je da u vremenima loše demografske slike Hrvatske u Lipi ima mladih obitelji, u Lipi ima i djece, rade se kuće za odmor, ima i poduzetništva. Ono što se prije 78 godina činilo nemogućim dokazujemo već generacijama. Život je tog zadnjeg dana travnja u Lipi samo zastao. Lipa koja je nestala pod ruševinama, Lipa čiji su žitelji vapili u boli i tuzi, danas je Lipa mira i vjere u bolje sutra. I to ne samo u bolje sutra, već i u bolje danas. Na nama je da se toga sjećamo i da pamtimo i stoga vam se još jednom zahvaljujem na ovako velikom odazivu jer ste vi živi dokaz da se Lipa nikad neće zaboraviti – rekao je načelnik Matulja Vedran Kinkela, a zamjenik župana PGŽ- a Braut u svom obraćanju također je propitivao je li povijest učiteljica života.
– Nakon tragedije koja se dogodila u ratnom vihoru Drugog svjetskog rata, između ostalog i ovdje, nepunih 50 godina nakon toga se dogodila još jedna ratna tragedija na istim ovim našim prostorima pa se postavlja pitanje jesmo li zbilja nešto naučili. Danas svi govore o ratnom sukobu u Ukrajini – postavlja se pitanje nakon svega što smo proživjeli da li smo izvukli neke pouke. Ono što je isto tako bitno primijetiti je da je u posljednjih 30 godina ova borba protiv fašizma i nacizma, koja se odvija na ovaj način da dolazimo ovdje i prisjećamo se tragedije, je danas aktualna više nego ikada, pogotovo ovdje u Hrvatskoj, u našoj državi. Vidimo da su te ideologije popularnije više nego ikada, da su ti pozdravi i znakovlja prihvatljiviji nego ikada, a smatram da je naša dužnost i naš zadatak borba protiv toga. Jedan način borbe je i da se prisjetimo ovih tragedija koje su iste te ideologije uzrokovale i da ne dozvolimo da se one ponove. Za kraj mogu reći – smrt fašizmu, sloboda narodu, kazao je Braut na komemorativnom skupu kojeg su uveličali svojim nastupom KUD Učka – Matulji, Karla Pupis i mladi žitelji Lipe. U memorijalnom centru u Lipi otvorena je i izložba učeničkih radova stvaranih na temu Lipe i stradanja.
