ZAGREB – Ideja čelnih ljudi u zdravstvu da se brzo antigensko testiranje na COVID-19 provodi u ordinacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti teško će se provesti u djelo, sudeći prema oštrim reakcijama iz ambulanti. Ni obiteljski liječnici, kao ni pedijatri, ne vide način da u svoje radno vrijeme i opseg posla uvrste još i testiranje, a teško je vjerovati da bi se ginekolozi i stomatolozi, koje je ministar Vili Beroš također imenovao, prihvatili detektiranja oboljelih od COVID-19.

Glavna je zamjerka liječnika, osim činjenice da im je u pandemiji opseg posla ionako višestruko veći, to što je u većini ambulanti nemoguće odvojiti prostor za pacijente sa simptomima COVID-19, što automatski znači ugrožavanje zdravlja svih ostalih pacijenata u čekaonici. Ministru zamjeraju što je putem medija uputio otvoreni poziv pacijentima sa simptomima COVID-19 da krenu u ambulante na testiranje, iako liječnicima o tome nije poslao nikakvu službenu obavijest.

Neizvediva zamisao

– Javnosti je s press-konferencije upućena poruka da već sutra mogu u ordinacijama napraviti brzi antigenski test. Istodobno, mi ništa o tome nismo dobili, ni operativni ni organizacijski plan, nitko nas ništa nije pitao. Kad bi se po tom uopćenom naputku radilo, u čekaonicama bi se miješali visokosuspektni pacijenti sa svim ostalim pacijentima, i time bismo i mi postali žarište zaraze, kako za pacijente tako i za nas, osoblje, upozorava Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM).
Zamisao o testiranju u ambulantama praktički je neizvediva, tvrdi.
– Vidimo kako se uzimaju brisevi – u vanjskim uvjetima, u posebnim kontejnerima, u zaštitnim odijelima, gdje se taj posao obavlja uz pomoć administratora i sestara. I gdje se radi samo to. Kako bi to kod nas izgledalo? U kojem bi mi zaštitnom odijelu bili dio svog radnog vremena?, pita se ova liječnica. Ljuti je što su građani javno pozvani da, maltene s ceste, mogu ući k svom liječniku na testiranje. To je jednostavno neizvedivo, tvrdi, i prostorno, i vremenski, i organizacijski.

Ministrovo isticanje da obiteljski liječnici već rade testiranja naziva licemjerjem. Prije nekoliko mjeseci, naime, kad su se uvodile COVID-potvrde, liječnici su, opet preko medija, dobili nalog da preuzmu testiranja za COVID-potvrde, a HZZO je objavio popis svih obiteljskih liječnika bez prethodne konzultacije.

– Objavili su popis naših ordinacija kao testnih mjesta, i to pod pritajenom prijetnjom sankcijama. Dio kolega koji radi u izoliranim seoskim izdvojenim ambulantama je to i počeo raditi, uglavnom izvan radnog vremena, u prekovremenom radu koji nitko ne plaća, a veći dio kolega je organizirao male punktove u domovima zdravlja, navodi Ban Toskić. Ali radi se, podsjeća, o testiranju zdravih ljudi, kojima treba COVID-potvrda da bi mogli doći na radno mjesto, a ne o ljudima sa simptomima kod kojih je vjerojatnost da imaju COVID-19 vrlo velika. Takva se testiranja, kaže, ne mogu uspoređivati s ovima kakva se sada od njih očekuju.

Obiteljski liječnici u svojim ordinacijama imaju brze antigenske testove, a koriste ih iznimno, za hitne slučajeve. Na primjer, ako se u čekaonici nađe pacijent koji treba neodgodivi pregled jer ima bolove u trbuhu ili prsima, pa mu treba napraviti EKG i drugu obradu. U tom slučaju, liječnik ga i testira na COVID-19. »Ali to su iznimni slučajevi, i tu nema evidentnih simptoma korone«, ističe čelnica KoHOM-a.

Pedijatrijske ordinacije

Ni u pedijatrijskim ordinacijama ne vide načina da preuzmu obvezu testiranja pacijenata sa sumnjom na COVID-19.

– Usprkos pandemiji, održali smo visoku razinu preventive, u smislu sistematskih pregleda, cijepljenja, jer to je naša osnovna djelatnost. Kod djece vrijeme se ne može vratiti, mi to moramo odraditi. U ovoj situaciji smo već prenapregnuti, a kamoli još raditi brze testove. A uz to, nemoguće je to organizirati, odijeliti zdrave i bolesne, ne možemo to raditi paralelno, a sad bi još trebali odvojiti i pacijente sumnjive na COVID-19. S djetetom, osim toga, dolazi odrasla osoba, često i dvije, koje su isto potencijalni nositelji virusa, ističe varaždinska pedijatrica Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju.

Ministar zdravstva Vili Beroš smatra da bi liječnici testiranje mogli obaviti u zadnjem satu svog radnog vremena, i tako bi se izbjegao rizik zaraze za ostale. A prekovremene sate će, ponavlja, platiti.

Liječnici se s njime ne slažu, ali će posao, kažu, ako treba odraditi.

– Guranje štapića u nos i administriranje rezultata testiranja ne treba uopće biti posao visokospecijaliziranog liječnika. A ako se inzistira da sudjelujemo u testiranju, to ćemo provesti, kao i sve dosad, ali to mora biti u posebnom prostoru, u prekovremenom radu, a ne unutar radnog vremena, i to uz naručivanje, kao i za PCR testove. Ne znam može li 41 kuna, što je cijena DTP postupka testiranja, pokriti zaštitnu opremu, dezinfekciju, plaćanje infektivnog otpada i sve drugo što ide uz testiranje, zaključuje Ban Toskić.

Dijalog struke

Dok u nekim županijama postoji problem s čekanjima na testiranje, liječnici u Primorsko-goranskoj županiji ističu da PGŽ može biti uzor svima ostalima jer od početka pandemije kontinuirano postoji dijalog struke.

Brzi antigenski testovi nisu neuobičajeni u našim ordinacijama obiteljske medicine, kaže dr. Mirjana Krstić Arbanas iz ordinacije obiteljske medicine u Bakru dodajući kako je ona i dosad redovno svojim pacijentima pružala uslugu BAT testiranja. Testove je, uglavnom, nabavljala o svojem trošku i nije ih naplaćivala pacijentima, jer to smatra neophodnom dijagnostičkom uslugom, no nakon odluke o provođenju BAT testiranja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, nije joj jasno kako će Hrvatski zavod za javno zdravstvo liječnicima financirati nabavku ostale zaštitne opreme koja je nužna kod testiranja pacijenata sa sumnjom na koronavirus.

Također, prema njezinom mišljenju, jedna od ključnih stvari oko koje bi se trebalo voditi računa kod uvođenja obaveze BAT testiranja u primarnu zdravstvenu zaštitu jest imaju li ordinacije specijalista uopće prostorne uvjete za obavljanje takvog testiranja.

– U mojoj ordinaciji postoji takav prostor i pacijent je cijelo vrijeme odvojen od drugih pacijenata, no neke ordinacije nemaju tu mogućnost, a ima pacijenata sa sumnjom na koronavirus koji su, zbog panike, u stanju doći u našu ordinaciju bez prethodnog dogovora s nama, a sada bi to mogli raditi i češće. No, ono što moram reći je da je naša Primorsko-goranska županija i naš Nastavni zavod za javno zdravstvo primjer svima ostalima kako se rade testiranja na koronavirus i jednostavno mi nije jasno kako je moguće da se u drugim županijama pacijenti naručuju na testiranja i čekaju po sedam dana, a kod nas je i dalje u istom danu moguće dobiti uputnicu za testiranje i nalaz, pita se Krstić Arbanas.

Problem administracije

Ona smatra da to nije problem županija, već zdravstvene administracije koja je odgovorna za organiziranje zdravstvenog sustava te, kao i većinu liječnika obiteljske medicine, smeta joj što je i ovo još jedna od poruka zdravstvenih vlasti da primarno zdravstvo u pandemiji koronavirusa ne radi dovoljno.

– Nemojte nam reći da ne radimo dovoljno, jer moj sin ruča u šest navečer, a mobitel mi ne prestaje zvoniti ni tijekom vikenda. No, još jednom naglašavam, PGŽ može biti uzor svima ostalima, kod nas od početka pandemije kontinuirano postoji dijalog struke, i zato nemamo problema s listama čekanja na testiranja na koronavirus. No, primjerice, moja pacijentica koja se našla u Šibeniku sa sumnjom na koronavirus nakon uputnice, mojih poziva i dalje je čekala tri dana da dobije termin za testiranje, a nalaz je dobila peti dan, upozorava Krstić Arbanas.

Lošom idejom smatra i odluku da će BAT testiranja odsad morati obavljati i primarci, poput doktora dentalne medicine i ginekologa.

– Miješanje visokosuspektnih pacijenata u ordinaciji dentalne medicine gotovo i nema šanse da ne prođe bez zaražavanja i ostalih pacijenata s kojima je liječnik, zbog prirode svojeg posla, u vrlo bliskom kontaktu, naglašava Krstić Arbanas.