U prostoru informativnog centra za prevenciju kriminaliteta danas je javnosti predstavljen petogodišnji projekt LIFE SUPport posvećen osiguravanju budućnosti bjeloglavih supova te stvaranju boljih uvjeta njihova gniježđenja i povećanja populacije na Kvarneru.

Projekt vrijedan više od 2,1 milijun eura, koji se u visini od 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije, prezentirala je Udruga BIOM te njezini projektni partneri iz Javne ustanove Priroda, Poljoprivredne zadruge “Otok Krk” HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. te Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH.

Jedini preostali strvinar

Kako je istaknuto na predstavljanju Projekt LIFE SUPport trebao bi donijeti rješenja za najvažnije prijetnje bjeloglavim supovima, poput nedostatka hrane, uznemiravanja tijekom gniježđenja, trovanja i elektrokucije, odnosno stradavanja od strujnog udara na elektroenergetskoj infrastrukturi, a uključuje i rehabilitaciju supova, edukacije i istraživanja.

Ovim aktivnostima te ublažavanjem tih prijetnji očekuje se porast populacije i uspješnosti gniježđenja parova na području Primorsko-goranske županije, odnosno kvarnerskih otoka, pa i šire.

– Bjeloglavi sup jedina je preostala vrsta strvinara u Hrvatskoj koja je nekad naseljavala puno šire područje, a u projektu LIFE SUPport provodit ćemo ključne aktivnosti za očuvanje supova na Kvarneru te stvaranje uvjeta koje će osigurati njihov povratak na stara gnjezdilišta, pa i u nova područja.

Supovi se nakon niza godina opet gnijezde na Učki, a očekujemo da će se u određeno vrijeme ponovno početi gnijezditi na Velebitu i puno šire, rekao je danas Dubravko Dender, voditelj projekta LIFE SUPport.

Riješiti najvažnije prijetnje supovima

U prezentaciji je naveo i najvažnije prijetnje koje su gotovo pa desetkovale ovu vrstu, a koje će se aktivnostima pokušati riješiti.

Prva je osiguravanje hrane, odnosno ovaca, a potom i uznemiravanje prilikom gniježđenja koje planiraju riješiti edukacijom stanovništva.

Naime, ljudi zbog neznanja prilaze gnijezdima koje se nalaze na liticama iznad mora, što je veliki problem u trenucima kada se ptice spremaju za prvo letenje te se svake godine jedan broj mladih ptica utopi.

Također, ponudit će se rješenja za sprječavanje stradavanja supova od elektrokucije ili trovanja hrane koju stočari postavljaju kako bi riješili problem s napadima divljih životinja, ali i alternative koje bi mogle zamijeniti olovnu sačmu budući da koncentracije olova u strvina izazivaju smrt kod ptica.

Na kraju Dender je najavio i usvajanje plana upravljanja bjeloglavim supovima s resornim ministarstvom kojim će se definirati desetogodišnje aktivnosti za unaprjeđenje i očuvanje populacije bjeloglavog supa.

Karizmatična vrsta

– Bjeloglavi sup najveća je hrvatska ptica, jako karizmatična vrsta koja ima izuzetnu ekološku ulogu u ekosustavu te su pravi ukras Kvarnera, zbog čega trebamo sve poduzeti da ovdje ostanu ili se čak i prošire na druga područja, istaknuo je Marko Modrić iz JU Priroda naglašavajući da je ove godine monitoringom na Kvarneru zabilježeno je oko 130 gnijezdećih parova supova na području Cresa, Krka, Prvića i Plavnika te na Učki, ali i 79 mladih supova koji kreću na prve letove.

Prema Modrićevim riječima u sklopu projekta LIFE SUPport unaprijedit će se rad Centra za rehabilitaciju supova u Belom te infrastruktura na hranilištu.

– U planu je izrada namjenske letnice na creskom hranilištu koja će olakšati njihovo puštanje na slobodu, ali i mogućnost hvatanja odraslih supova s ciljem obilježavanja.

U pet godina trajanja projekta obilježit će se 25 jedinki, što će omogućiti njihovo praćenje i pružiti niz važnih informacija, između ostalog i uzroke mortaliteta.

U planu je uspostava i efikasnog sustava nadzora kamerama na Cresu te kamenih litica na Plavniku, kao i edukacija brodara o ponašanju prilikom plovidbe i smjernice za promatranje supova sa sigurne udaljenosti, a iz projekta će se financirati i nabavka hrane na hranilištima koja doprinose postotku uspješnosti gniježđenja supova i zasigurno bolji postotak preživljavanja ptića, nabrojio je Modrić i u zaključku izrazio nadu da će aktivnosti dovesti do većeg broja jedinki i njihovo širenje na ostala područja.

Prevencija elektrokucije

Marta Malenica Čepelak iz HEP-ODS-a ovom je prilikom istaknula kako će u projektu aktivno raditi na prevenciji elektrokucije, odnosno stradavanje od strujnog udara koji u određenoj mjeri ugrožava supove na području Kvarnera.

– Problematika elektrokucije prepoznata je prije više od desetak godina, a u posljednjih pet godina Elektroprimorje Rijeka uložilo je značajne napore i resurse te je zaštićeno više od 400 stupnih mjesta.

Kroz ovaj projekt bit će zaštićeno još 200 stupnih mjesta opasnih za elektrokuciju na otocima, a potencijalno i na Učki, istaknula je Malenica Čepelak dodajući da će se nakon provedenih mjera zaštite provesti i monitoring kako bi se utvrdila učinkovitost, ali i edukacija svih partnerskih ustanova i ustanova kako bi se problematika aktualizirala.

Podrška stočarima

Upraviteljica Poljoprivredne zadruge “Otok Krk” Karla Škorjanc objasnila je da će fokus njihovih aktivnosti biti usmjeren na pružanje podrške stočarima, čime će utjecati i na prisutnost hrane za bjeloglave supove te je obrazložila mjere zaštite koje će se provoediti.

– Ovčarstvo je u posljednje vrijeme u kritičnoj fazi, stada su prepolovljen, a sve više ovčara odustaje od uzgoja te su posljedice višestruke, za stanovništvo i supove, ali i prirodu te krajobraz koji poznajemo.

Kako bismo zaštitili stada i smanjili napade od divljih svinja i čagljeva na Krku, u sklopu projekta ćemo provesti eksperimentalno ograđivanje većih pašnjaka te u dogovoru s uzgajivačima ponuditi pasmine psa za zaštitu.

U suradnji s Lovačkim društvom “Orebica” radit ćemo na zamjeni olovne sačme, a pružanjem bolje podrške stočarima vjerujem ukloniti i postavljanje otrovnih sredstva, kazala je Škorjanc ističući kako se u sklopu projekta planira i novo hranilište za supove na Krku o kojem bi skrbila Poljoprivredna zadruga “Otok Krk” koja danas u dogovoru s ovčarima pruža podršku hranilištu na Cresu.

Na kraju predstavljanja Zrinka Domazetović iz resornog ministarstva kazala je kako su projektom obuhvaćeni svi problemi koji supovi imaju u Hrvatskoj, ali ujedno i problemi ljudi koji žive na Kvarneru.

– Riječ je o pozitivnoj priči odnosa čovjeka i prirode. Supovi na neki način podrazumijevaju ovčarstvo i način života i Kvarner bez njih ne bi bio isti.

U suštini, sve su to obilježja kvarnerskog područja za koja smatram da ih je vrijedno sačuvati za budućnost, zaključila je.