Foto Vedran Karuza
U sklopu konferencije Novog lista "Kvarner 2030. - transformacija i investicije" u Opatiji održan je panel na temu Investicije i turizam
povezane vijesti
Konferencija Novog lista “Kvarner 2030. – transformacija i investicije” u Opatiji okupila je brojne vodeće stručnjake iz različitih gospodarskih grana, od transporta i logistike, do turizma, kao i predstavnike lokalnih i regionalne vlasti te brojnih institucija.
U fokusu rasprava je vizija razvoja Kvarnera do 2030. godine.
Tema prve panel rasprave bio je razvoj riječkog prometnog i logističkog pravca, a u njoj su sudjelovali Gregor Glušič, predsjednik uprave ENNA Logica, Tomislav Rosandić, član uprave Rijeka Gatewaya (RGW), tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, Christian Santaleza, tehnički direktor Bina Istre, Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner i Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.
O tome više možete pročitati OVDJE.
U sklopu konferencije održano je i više zanimljivih razgovora “jedan na jedan”.
Riječki gradonačelnik Marko Filipović otkrio nam je da će slogan njegove kampanje za drugi mandat na predstojećim lokalnim izborima biti “Kopat ma ne molat”. O tome više pročitajte OVDJE.
Marko Filipović u predizbornu kampanju ide sa sloganom “Kopat ma ne molat”
S Damirom Miškovićem porazgovarali smo o projektu nove Kantride, a što o tome kaže predsjednik HNK-a Rijeke pročitajte OVDJE.
Denis Šikljan, vlasnik DDG Grupe otkrio nam je svoju viziju transformacije prostora bivšeg pogona Istravina u najmoderniju gradsku četvrt. O tome više pročitajte OVDJE.
Denis Šikljan o velikoj investiciji: Prostor Istravina postat će najmodernija gradska četvrt
Jako aktualan i zanimljiv bio je i Ivan Roje, osnivač i CEO AESTUSA, s kojim smo popričali o njegovoj tvrtki, ali dosta smo se dotakli i teme umjetne inteligencije. O svemu detaljnije pročitajte OVDJE.
Kvarnerski turizam u idućem razdoblju očekuje nekoliko velikih turističkih investicija koje će značajno podići kvalitetu kvarnerske turističke ponude i podići ljestvicu Kvarnera kao destinacije na još višu razinu kvalitete.
O tim i ostalim investicijama na panelu Investicije i turizam govorili su Kristijan Pavić, predsjednik Uprave Adriatic Croatia International Cluba (ACI), Fernando Kirigin, gradonačelnik Grada Opatije, Ante Barić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela (LRH), Dunja Siuc Valković, direktorica globalnog razvoja poslovanja Jadran galenskog laboratorija (JGL) te Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera.
Irena Peršić Živadinov u uvodnom je dijelu istakla kako je posezona na Kvarneru iz godine u godinu sve bolja te kako je cilj županijskog TZ-a upravo jačanje pred i posezone.
Podsjetila je kako je turizam na Kvarneru počeo kao zimska destinacija, prije 180 godina, navodeći i kako je klijentela visoke platežne moći preferirala pred i posezonu. I to zbog većih gužvi te sve većih vrućina kao posljedice klimatskih promjena u glavnoj sezoni.
– U posljednjih 10 godina se vidi rast od čak 100 posto u noćenjima u pred i posezoni, što nam je i bio strateški cilj, rekla je direktorica županijskog TZ-a, navodeći kako su jačanju pred i posezone pridonijeli brojni turistički proizvodi koje Kvarner kao destinacija razvija.
Samim time nije slučajnost da je upravo Kvarner postao Europska regija gastronomije 2026., a tu su i zdravstveni turizam, kongresni, outdoor i ostali selektivni oblici turizma koji privlače goste izvan same špice sezone.
– Valja istaknuti i kako se 60 posto svih noćenja ostvarenih u pred i posezoni ostvaruje u hotelima s četiri i pet zvjezdica, što znači da treba investirati u turizam i podizati kvalitetu, poručila je Peršić Živadinov.
Zadovoljstvo gostiju i stanovnika
Opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin nadovezao se na činjenicu jačanja pred i posezone, istaknuvši pak kako Opatija kao destinacija živi 365 dana u godini.
Uza sve ostalo, goste privlače i brojne manifestacije tijekom čitave godine pa je pred kolijevkom hrvatskog turizma predstojeći Advent, za koji je Opatija dobila i nekoliko nagrada i koji je postao vrlo jak motiv dolaska gostiju.
Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin
– Nastojimo biti cjelogodišnja destinacija i funkcionirati 365 dana u godini. Od početka mog mandata smo krenuli razrađivati mjesece po temama tako da, primjerice, u veljači imamo festival Doru, ožujak je mjesec wellnessa, travanj je mjesec cvijeća, svibanj mjesec dininga.
Potom kreće glavna sezona koju više ne bismo trebali napumpavati. Ne smijemo se prekrcavati turistima ako želimo destinaciju višeg cjenovnog ranga, istaknuo je Kirigin navodeći kako je aktualni studeni gotovo 20 posto bolji u noćenjima nego lani.
Govoreći o održivosti Opatije kao destinacije, Kirigin je istaknuo kako su desetljećima bile važne samo brojke dolazaka i noćenja.
– Kada počnemo gledati financijsku stranu, onda ćemo sami shvatiti da nam ne treba prevelik broj gostiju. Moramo biti svjesni činjenice da je elitni turizam u resortima zatvorenog tipa, a ovo je turizam koji se miješa s lokalnim stanovništvom, tako da moramo zadovoljiti i gosta i stanovnike, istaknuo je Kirigin.
A trenutačno najveća investicija u nautički turizam na Jadranu je svakako ACI marina Rijeka.
Govoreći o tome što će ACI marina Rijeka značiti za Kvarner, pa i cjelokupni hrvatski nautički turizam, što ova investicija donosi samom gradu i njegovim stanovnicima te u kojoj je fazi realizacija ove investicije, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, istaknuo je da su u tijeku pripremni radovi pa su, uz ostalo, uklonjene dvije dizalice koje se nisu mogle spasiti, skladište koje je bilo predviđeno za rušenje je uklonjeno, a kako su se okolnosti otkad je projekt rađen izmijenile, u ACI-ju su u fazi ponovnog pregleda projekta te bi u drugom kvartalu 2025. trebali krenuti s radovima u morskom dijelu buduće petozvjezdane marine.
Kvaliteta je imperativ
ACI marina Rijeka će biti otvorena za javnost, kao i sve ostale ACI-jeve marine, te interpolirana u tkivo grada. Što se tiče planova ACI-ja za budućnost, osnovno je pitanje, istaknuo je Pavić, pitanje produženja koncesija.
Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja
– Došli smo u fazu da neke veće investicije ne možemo provesti, jer zbog isplativosti moraju biti amortizirane do isteka koncesija, a to je za većinu naših marina 2030.
Osim Rovinja i Slanog koje su nove i rekonstruirane, kao i Pomera, manje-više sve marine trebaju investicije, kazao je predsjednik Uprave najvećeg lanca marina na Mediteranu ukazavši i kako s obzirom na to da dobar dio ACI-jevih marina ima do 200 vezova, a neke rade samo kao sezonske tranzitne marine, ACI treba promatrati kao sustav koji je isplativ i koji daje dodanu vrijednost turističkoj ponudi Hrvatske.
Ante Barić, predsjednik Uprave LRH-a, najavio je, pak, investicijski ciklus ove turističke kompanije koja u svom sastavu ima 18 hotela.
Ante Barić, predsjednik Uprave LRH-a
– Mi se svi trebamo kolektivno transformirati, svaka transformacija, naime, sa sobom nosi svjesnost urgentnosti za promjenom. Treba se transformirati Liburnia, lokalna zajednica, trebamo vidjeti kako svi zajedno vidimo turizam budućnosti.
Imamo jednu od najljepših destinacija u Hrvatskoj, i stoga LRH radi enormne korake jer moramo pripremiti tvrtku za investicijski val koji je pred nama.
Ovo je tvrtka koja počiva na mid scale businessu s jednim visokokategornikom, dok vidimo budućnost Opatije isključivo kao destinacije visoke kategorije.
Dakle, turizam vrlo visoke kvalitete izgradnje, usluge i procesa. To LRH treba postići i na tome radimo kako bismo bili u stanju preuzeti visokokvalitetne investicije, kazao je predsjednik Uprave LRH dodajući kako investicijski program može imati više terminskih dimenzija, ali kvaliteta je imperativ i tu kompromisa nema.
A riječ je o čak 323 milijuna eura planiranih investicija tijekom 10 do 12 godina.
– Ako imamo potporu vlasnika, Lürssen grupe i lokalne zajednice, mi ćemo vrlo brzo “progutati” tih 323 milijuna eura investicija i napraviti revoluciju na ovoj Rivijeri, istaknuo je čelni čovjek LRH-a, dodajući kako LRH hrani 1.400 obitelji, kako je LRH jedina tvrtka sa 6 hotela otvorenih tijekom cijele godine.
Lani su zimi radila četiri Liburnijina hotela, a u povećanje njihova broja se, istaknuo je, išlo svjesno kako bi se, uz ostalo, omogućilo zaposlenicima da rade 365 dana u godini, ali i da destinacija živi 365 dana u godini.
– Naša strategija je da idemo u individualizaciju objekata, pet ih ide u rebranding, i naša je prednost da smo jedna od pričama najbogatijih tvrtki, u stanju smo ispričati priču o svakom hotelu, ali i svakoj sobi.
Liburnija je kao brend poznatiji domicilnom stanovništvu, no u smislu prepoznatljivosti kod samih gostiju je to sekundarni brend. Veći su Ambasador, Bellevue, Excelsior…
A kamo nam punih 40 godina obitelji dolaze i traže uvijek istu sobu. To je fascinantno, dodao je Ante Barić.
Govoreći o pitanju kadrova, Barić je istaknuo da tvrtka ima rekordan broj zaposlenih i rekordne financijske rezultate, kao i da je riječ o tvrtki koja je počela transkontinentalne razgovore s kadrovima, koja se etablirala na europskom i svjetskom tržištu.
Stvaranje kadrova
Dunja Siuc Valković, direktorica globalnog razvoja poslovanja JGL-a, osvrnula se na brojne investicije JGL-a u 33 godine postojanja tvrtke.
Najnovija u nizu investicija je 53 milijuna eura težak projekt Integra, otvoren lani u rujnu.
Projekt Integra nazvan je tako jer integrira razvoj i proizvodni dio pa su, uz ostalo, proizvodni kapaciteti u procesima sterilne proizvodnje povećani za 60 posto, napravljena su dva nova visokotehnološka objekta s laboratorijima, potom pilot-pogon u kojem testiraju proizvode u razvoju, te logističko-distributivni centar na Kukuljanovu.
Napravilo se i nove urede, restoran, sale za sastanke, ali i ekstenziju Muzeja farmacije na tri kata s vrlo zanimljivim eksponatima.
Inače, Grupa JGL zapošljava 1.300 ljudi, od čega oko 860 u Hrvatskoj, a oko 560 u Pharma Valleyju u Rijeci, i uglavnom se radi o domaćem stanovništvu.
Iskorak je u tom smislu napravljen i prije 15-ak godina, kada je krenula suradnja sa Sveučilištem u Rijeci te je JGL sudjelovao u iniciranju studija biotehnologije koji je osnovan 2009. s ciljem da se djeluje na stvaranje kadrova koji su potrebni, a nastavak te suradnje je i recentno osnivanje Fakulteta farmacije.
O potencijalima zdravstvenog turizma na Kvarneru Siuc Valković je istakla kako 180 godina turizma predstavlja 180 godina zdravstvenog turizma na Kvarneru.
Dunja Siuc Valković, direktorica globalnog razvoja poslovanja JGL-a
– Naša poveznica sa zdravstvenim turizmom je vrlo konkretna, to je naš vodeći brend Aqua maris. Mi smo, naime, prepoznali upravo tu tradiciju talasoterapije i pretočili je u globalno prepoznatljiv proizvod koji prodajemo na 60 tržišta, istakla je Siuc Valković.
Veće ovlasti lokalnoj samoupravi
Na panelu posvećenom investicijama u turizmu bilo je riječi i o pretjeranoj gradnji te pitanju zaštite samog prostora kao resursa. Tako je opatijski gradonačelnik, primjerice, istaknuo kako previše razina odlučuje o jednom aktu za gradnju.
– Bilo bi logično, a za to već u Istri imate primjere, da županijska razina na JLS spušta nadležnost za izdavanje akata za gradnju. To bi značilo puno veću kontrolu.
Problem je da lokalna samouprava danas nema alate da bi neke stvari stopirala i zaustavila. Imamo čak stotinjak žalbi na određene akte za gradnju, stvaraju se objekti u prostoru koji su neželjeni, i sve to ukazuje kako bi zakonodavac u tom smislu trebao dati veće ovlasti lokalnoj samoupravi, ukazao je Kirigin.
Ante Barić iz LRH-a nadovezao se istaknuvši kako u LRH-u nema dvojbe.
Ante Barić, predsjednik Uprave LRH-a
– Ovaj kraj treba sačuvati, na njega smo izuzetno ponosni tako da u našim zahtjevima prema urbanizmu samo dva hotela traže mali dodatni volumen.
Mi želimo biti tvrtka koja poštuje ove gabarite i povijest koju ovaj grad ima. Ali isto tako ne možemo ulagati u Grand hotel Palace ako imate kraj njega benzinsku pumpu i stoga mi je jako drago da Grad radi na rješavanju ovog pitanja, istaknuo je predsjednik Uprave LRH-a.
Ujedno je ukazao i na još jedno pitanje, važno za čitavu kvarnersku regiju, a riječ je o Zračnoj luci Rijeka. Naime, uputio je apel da se osnuje radna skupina koja će se pozabaviti riječkom zračnom lukom, a koja bi Kvarner trebala otvoriti svijetu.
– Nama treba aerodrom na Krku. Mi se moramo pobrinuti da Kvarner otvorimo svijetu. Turizam je pretežak posao, ali prelijep jer je izvozni biznis u kojem ako jedno tržište ne funkcionira, radite s drugim.
Mi se dovodimo u situaciju da ovisimo samo o autoprijevozu te da ova rivijera doživi kolaps ako u tom segmentu dođe do problema.
Dostupnost automobilom nam se pokazala odličnom u uvjetima pandemije, ali dugoročno može biti dvosjekli mač, upozorio je Barić, ukazujući na važnost privlačenja i aviogostiju na regiju.
Rješavanje pitanja riječkog aerodroma
I Kristijan Pavić je naveo kako u ACI-ju ciljaju na goste visoke platežne moći.
– Tu su vlasnici brodova od 30 i više metara koji dolaze avionima i svakako je bitan aerodrom. Mislim da bi trebali razmišljati i o heliodromu, nadovezao se čelni čovjek ACI-ja.
Govoreći o ZL-u Rijeka, Irena Peršić Živadinov je nadodala kako se kroz udruženo oglašavanje već godinama velik novac, konkretno 22 posto budžeta TZ-a Kvarnera, ulaže u aviopromet. I to za nešto što donosi 2 posto gostiju. Riječ je o novcu koji se udružuje s lokalnim TZ-ima, JLS-ima, HTZ-om.
Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera
– Potrebno je dogovarati linije koje nam trebaju, ukazala je direktorica županijskog TZ-a.
I opatijski je gradonačelnik istaknuo da je, ako se želi razvijati turizam, definitivno jedan od uvjeta rješavanje pitanja riječkog aerodroma.
– Problem je i uopće zainteresiranost države da rješava ovo pitanje i ulaže u ZL Rijeka. Zajedno se moramo složiti i dogovoriti jer nam trebaju i dobar aerodrom, a i heliodrom. Što prije, zaključio je Kirigin.
Zaključne riječi panela dali su Pavić i Siuc Valković koja je istakla kako u regiji treba raditi na sinergiji svih dionika, navodeći primjer Klastera zdravstvenog turizma. Takvih primjera bi trebalo biti i u drugim djelatnostima, ukazala je.
– Ova regija ima velik potencijal, ali na nama je da potencijale zaista iskoristimo, poručila je Siuc Valković.
Predsjednik uprave ACI-ja je pak zaključno kazao kako je Rijeka najperspektivniji grad u Hrvatskoj, koji se razvija, u koji se ulaže i koji je blizu te točke preokreta kada će zasjati u punom sjaju.
