RIJEKA  Ugovor o kupnji ukupno 15 uređaja za nadzor brzine, koji će biti instalirani na 30 lokacija u Rijeci, Zagrebu i Osijeku, Ministarstvo unutarnjih poslova potpisalo je 5. svibnja, te od tog datuma teče rok od 90 dana za isporuku i ugradnju fiksnih radara na temelju kojih će se provoditi kažnjavanje vozača za prekoračenje brzine. Kako iz navedenog proizlazi, najkasnije do 5. kolovoza, svi radari trebali bi biti postavljeni na unaprijed utvrđene lokacije, ali to naravno ne znači da radari neće biti instalirani i ranije.

Za nabavu uređaja izdvojeno je 4,68 milijuna kuna i riječ je o sredstvima osiguranima iz Nacionalnog programa za sigurnost prometa na cestama. Uz navedeno, Darko Grac iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, naglašava kako je riječ o svojevrsnom nastavku akcije postavljanja uređaja za nadzor brzine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje su četiri uređaja postavljena u Imotskom, Sinju i Makarskoj, te još šest na području Splita. Ta je akcija dala izuzetno dobre rezultate, jer se pokazalo da je bitno smanjen broj prometnih nezgoda, te je umanjen broj vozila koja voze brzinom većom od dopuštene. 

Širenje mreže

– Jedan od kvantitativnih ciljeva iz Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama jest postići da 90 posto vozača poštuje dozvoljene brzine kretanja vozila na cestama u optimalnim prometnim uvjetima, dok svi ostali vozači ne smiju utvrđena ograničenja prekoračivati za više od 15 posto. Ovi uređaji koji će sada biti postavljeni na područjima Policijske uprave zagrebačke, PU primorsko-goranske i PU osječko-baranjske, sigurno neće biti i jedini. Mreža će se i dalje širiti sukladno financijskim mogućnostima u Nacionalnom programu.

Statistika iz prošle godine pokazuje da smo imali gotovo polovicu poginulih u prometnim nezgodama nastalima upravo zbog prebrze vožnje. Imali smo 971 teško ozlijeđenu osobu i to je 36,3 posto udjela nezgoda čiji je uzrok prekoračenje brzine, te još 3.885 lakše ozlijeđenih osoba u 33,6 posto prometnih nezgoda prouzročenih iz istog razloga. Najveći problem u sigurnosti cestovnog prometa je brzina i alkohol, a intencija s mjerama nadzora brzine i kažnjavanja nije samo represivna, već preventivne naravi, ističe Grac. 

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista