ČAVLE – Kako to nalažu običaji i tradicija, 6. siječnja, na blagdan Sveta tri kralja, Grobnički dondolaši počinju s maškaranim događanjima na području Grobnišćine. Kao i proteklih dvadesetak godina, okupit će se na blagdan Bogojavljenja u dvorištu kuće pokojnog Ivana Raka u Cipici na Cerniku gdje će, već tradicionalno, dizanjem i prvom zvonjavom velikog stiliziranog željeznog zvona početi s ovogodišnjim maškaranim događanjima. Program dizanja zvona na Cipici najavljen je za 17 sati, nakon čega će biti nastavljen druženjem članova s prijateljima i simpatizerima. I ove će godine zvono podignuti prošlogodišnji najdondolaš Arian Maršanić kojega su njegovi kolege istaknuli kao najaktivnijeg u 2022. godini.

Raspored obahajanja

Dan kasnije, 7. siječnja, dondolaši već u 8.10 sati kreću u »obahajanje« Grobnišćine, točnije čavjanskih, a sljedeće subote 14. siječnja, i jelenjskih naselja, gdje će mještanima pokazati dio svojih običaja i tradicije te se zajedno s njima podružiti i okrijepiti delicijama koje im sami mještani svake godine pripreme. »Obahajat« će dondolaši i Črni kamik, a prema staroj grobničkoj tradiciji to su mjesta od Jelenja prema Kukuljanima (21. siječnja), a 28. siječnja bit će sudionici bakarske smotre zvončara »Zvona i kanat za bakarski kraj« na Kukuljanovu, na poziv svojih prijatelja – Kukuljanskih zvončara. Krajem siječnja slijedi im gostovanje u bugarskom Perniku.

Humanitarni kalendar

I veljača će dondolašima biti »radna«. Bit će sudionici prvih i jedinih ovogodišnjih maškaranih tanci u Domu kulture u Čavlima, najavljenih 4. veljače, a istoga dana sa svojim Mićim dondolašima nastupit će na Dječjoj karnevalskoj povorci na riječkom Korzu. U susjednu općinu Jelenje vraćaju se 11. veljače kao sudionici jelenjske balinjerade, a tjedan dana kasnije, 18. veljače, sudjelovat će na zvončarskoj smotri u Matuljima. Grobnički će dondolaši, već tradicionalno, biti i grupa ovogodišnjeg Riječkog karnevala, najavljenog za 19. veljače, a dva dana kasnije, 21. veljače, slijedi »obahajanji po Čavji, kao i zapiranji Mesopusta 2023.«. Treba podsjetiti da su Grobnički dondolaši, na inicijativu Frenkija Fućka, petu godinu zaredom pokrenuli humanitarni kalendar koji je i ove godine tiskan u nakladi od 1.000 primjeraka, a prodajom žele prikupiti novčana sredstva koja će biti proslijeđena na račun sumještanke Sanje Juretić koja se u Turskoj liječi od zloćudne bolesti. Cijena kalendara je 6,63 eura (50 kuna), a kalendar je već u prodaji i svi koji žele mogu ga kupiti na prodajnim mjestima po Grobniku ili kod samih dondolaša.

– Svake godine izdajemo kalendar, a i ove godine on ima i humanitarni karakter. Prve smo godine u dogovoru s općinama Čavle i Jelenje sva prikupljena sredstva od prodaje kalendara usmjerili prema obiteljima s Čavala i Jelenja koje su u potrebi. Sljedeće godine sredstva su bila namijenjena liječenju dječaka Maura Baraka koji se liječi od kongenitalne pseudoartroze tibije i fibule. Također, sredstvima sakupljenim od prodaje kalendara pomogli smo i opremanje grobničkih vrtića Čavlić i Grobnički tići. Prošle smo godine sva prikupljena sredstva od prodaje kalendara, dakle 50.000 kuna, donirali Klinici za pedijatriju KBC-a Rijeka na Kantridi za nabavku dva infuzomata, oftalmoskopa, vage za bebe i drugu vrijednu opremu, poput oksimetra i tlakomjera, kaže predsjednik Grobničkih dondolaša Alen Haramija. Dodaje da su dondolaši poznati i kao aktivni dobrovoljni darivatelji krvi koji svoju humanost pokazuju darivanjem krvi, a i njihovi mlađi članovi kreću istim putem jer već godinama tijekom maškaranih događanja na riječkom Korzu prodaju svoje plišance kako bi sakupili sredstva za potrebite.

Najaktivnija udruga

Prije dvije godine, 2021., Grobnički su dondolaši proslavili dvadeset godina postojanja. Danas imaju 165 članova, među kojima 115 odraslih i pedeset Mićih dondolaša. Udruga je tijekom proteklih godina izrasla u najveću, najbrojniju i najaktivniju udrugu na području općine Čavle te kao takva se prometnula u jedan od simbola Grobnišćine i zaslužuje imati svoj znamen. Zbog toga su dondolaši prošle godine u Čavlima i Dražicama postavili spomenik, siluetu dondolaša, namijenjenu prvenstveno da se skrene pažnja nekom turistu, slučajnom prolazniku, izletniku, da postoji udruga koja njeguje tradicijske i nematerijalne vrijednosti grobničkoga kraja. Uz siluetu je postavljen i nosač s pločom na kojoj je opis dondolaša na hrvatskom i engleskom jeziku. Na ploči se nalazi i QR kod koji je moguće skenirati mobitelom te vodi na stranicu gdje se mogu saznati grobnički nazivi opreme, vidjeti ukupna dužina puta koji prođu na otvaranju mesopusta i slične zanimljivosti. S donje strane ploče nalazi se identična replika zvonca, ali u umanjenoj verziji, na koji se može pozvoniti jer im je zvuk zvonca jako bitan i to ih definira. Od ostatka ploče napravljen je identičan lik u dimenziji 12×20 cm koji se koristi kao suvenir.

U prošlosti zaštitnici, danas dio folklora i tradicije

Nadaleko poznati Grobnički dondolaši imaju zanimljivu priču za svaki element – od nošnje i opreme do načina kretanja. Iako su danas dio folklora, nekad davno imali su ključnu ulogu u preživljavanju i zaštiti sela od neprijatelja, bilo u obliku barbara ili divljih zvijeri. Danas u svom mimohodu dondolaši idu u paru. U povorci slijede zastavu koju u pravilu nosi jedan od najstarijih članova udruge. Na red i formaciju pazi meštar, a po potrebi može imati jednog ili više pomoćnika, koje dondolaši u povorci bespogovorno slušaju. Prilikom svakog zaustavljanja, dondolaši formiraju krug i to krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, simbolizirajući tako povratak u davna vremena, tj. povratak svojim korijenima. Krug ili kolo koje formiraju prirodna je obrambena formacija na otvorenom prostoru. U sredini kola vijori se zastava koja simbolizira izvorne vrijednosti hrvatskog naroda – obitelj, dom i domovinu. Ujednačenim dondolanjem u kolu iskazuju težnju k skladnom i sigurnom životu, a podignutim rukama pokazuju odlučnost da brane povjerene im vrijednosti. Nakon svojevrsne kulminacije u formi kola, ono se otvara, skidaju se maske da bi se vidjela ozarena lica dondolaša i da bi se mogli nesmetano okrijepiti i nazdraviti svojim domaćinima. Nakon osvježenja, dondolaši zauzimaju početnu formaciju i nastavljaju svoj put prema sljedećoj postaji.