Početkom 2022. godine na području grada Bakra krenula je posljednja faza obnove Doma kulture »Franjo Tijan« na Krasici i izgradnja Etno kuće Marohnić na Hreljinu. Domovi kulture središnje su mjesto događanja u svakom primorskom mjestu i gradu. Grad Bakar na svom području ukupno ima osam domova kulture koji su proteklih nekoliko godina obnovljeni i dani na korištenje brojnim udrugama, klubovima i mještanima.

Krasičarski dom kulture

– U siječnju ove godine započeli su radovi na unutarnjem uređenju Doma kulture »Franjo Tijan« na Krasici, nakon što je postavljen novi krov i izvedeni radovi krovnog pokrova izopanelima, sanirano je i pročelje na način da je postavljena toplinska izolacija, završna žbuka i novi nalič te postavljena nova fasadna alubravarija. Tako je nakon provedenog postupka nabave za odabir izvođača radova već krajem prosinca prošle godine sklopljen ugovor o izvođenju radova s tvrtkom Premec j.d.o.o. u vrijednosti nešto manjoj od 3,5 milijuna kuna. Kroz predmetnu investiciju u prizemlju građevine se planira urediti glavni ulazni hol i sanitarne prostorije – odvojeno za muškarce, žene i osobe smanjene pokretljivosti, za posjetitelje događanja u glavnoj sali i čitaonice na katu. U glavnoj sali se postavlja nova podna konstrukcija te se mijenja dotrajali parket novim, što sličnijeg izgleda. Na katu se planira uređenje jedinstvenog prostora čitaonice i izložbenog prostora, a u tom se dijelu nalazi i galerija s mogućnošću organiziranja dodatnih sjedećih mjesta za posjetitelje događanja u glavnoj sali. Postojeće unutarnje stubište se sanira i zadržava. U suterenu se planira uređenje prostorija za udruge koje se nalaze ispod pozornice, zatim uređenje spremišta, tehničke prostorije te sanitarnog prostora namijenjenog udrugama, ističu u Gradu Bakru.

Nadalje, kažu u Gradu, s rokom izvođenja radova od dvanaest mjeseci dotrajala unutrašnjost objekta bit će u potpunosti obnovljena i sanirana te će cijeli objekt ponovo dobiti na važnosti u kulturnom i društvenom smislu, odnosno postat će reprezentativno mjesto za buduća okupljanja i druženja te važan dio intelektualnog, kulturnog i fizičkog razvoja, kako najmanjih, tako i najstarijih mještana.

Etno kuća Marohnić

Nakon dugotrajnog procesa rješavanja imovinskopravnih odnosa i dobivanja svih potrebnih dozvola, početkom ove godine krenula je i izgradnja Etno kuće Marohnić na Hreljinu. Grad Bakar je prije više godina obavio uklanjanje postojećeg ruševnog objekta dvojne obiteljske građevine te su se tom prilikom izveli i temelji, a sada su ugovoreni radovi na kompletnoj izgradnji Etno kuće Marohnić.

– Njihovim dovršetkom u potpunosti će biti uređen, odnosno rekonstruiran objekt s uređenim okolišem i svim potrebnim instalacijama. Izvođač radova je Citadela d.o.o., a nadzor nad radovima dodijeljen je tvrtki Karloline – Kling d.o.o. Vrijednost izgradnje Etno kuće Marohnić je 1.796.472 kuna bez PDV-a, a rok za izvođenje radova je šest mjeseci od uvođenja u posao, što bi značilo da je dovršetak radova planiran za lipanj ove godine. Građevina se proteže na 149,84 četvornih metara, a sastojat će se od suterena i prizemlja koje čini ukupno šest prostorija.

Ispred građevine u nivou suterena izvest će se plato opločen kamenim pločama na kojem će se postaviti kameni stol s kamenim klupama, a dio okoliša krasit će i nadstrešnica napravljena iz drvenih stupova, rogova i greda. Kao što sam naziv etno kuće govori, ona će kroz izložbeni postav biti posvećena iseljeništvu i Josipu Marohniću, najpoznatijem iseljeniku iz naših krajeva, kažu u Gradu Bakru.

Priča o iseljenicima

Josip Marohnić, sin Mata Marohnića iz Zlobina i Marije Polić iz Hreljina, rođen je na Hreljinu 1866. godine. U Sjedinjene Američke Države se odselio 1893. godine. Bio je oženjen Hreljankom Andrijanom Vidas s kojom je imao dvije kćeri i dva sina. U Americi je otvorio vlastitu knjižaru i tiskaru u kojoj je uglavnom objavljivao knjige – rječnike, gramatike, almanahe i slično, namijenjene hrvatskim iseljenicima, a surađivao je u više iseljeničkih glasila. Marohnić je prvi Hrvat koji je službeno pozvan u audijenciju američkog predsjednika W. H. Tafta (1911. godine). Bio je predsjednik Narodne hrvatske zajednice (poslije Hrvatske bratske zajednice) od 1912. sve do smrti 1921. godine. U vrijeme Marohnićevog predsjedavanja Zajednicom, uvelike se povećao broj članova, briga o iseljenicima se podigla na višu razinu, tiskala se knjižna građa, a utemeljio je i omladinski odjel Pomladak. Marohnić je izdao i nekoliko svojih djela: zbirke »Jesenke« (1897.) i »Amerikanke« (1900.), »Opis Sjedinjenih Država« (1897.), Popis Hrvata u Americi (1902.), »Povijest Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike« (1903.), »Šaljive pjesme« (1913.) i drugo. Umro je u Pittsburghu, 28. siječnja 1921. godine.

– U iseljeništvu su stasale brojne organizacije podmlatka naših Primoraca. Mnogi od njih i danas održavaju veze sa starim krajem i rodbinom koja je ostala živjeti tu. Ovim izložbenim postavom kroz život Josipa Marohnića ispričat će se priča o iseljenicima koji su davnih dana svoj rodni kraj napuštali u potrazi za boljim životom. Posjetiteljima će se na zanimljiv i interaktivan način prenijeti povijesne činjenice i iseljeničke priče određenog vremenskog razdoblja, ističu u Gradu Bakru.