Kolaps javnog prijevoza

Krah Autotroleja očima radnika: ‘Stvorili su štetu, a ne uštedu. Sad nemaju ni ljudi’

Marinko Glavan

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

Za gradski holding trebalo je napraviti bolju platformu, i puno stvari bi se izbjeglo. Sada ne preostaje ništa drugo nego uložiti novac da se stvari dovedu u red, kaže sindikalist Alen Bartulac



RIJEKA Štednja na plaćama vozača i održavanju voznog parka Autotroleja sada dolazi na naplatu – kaže Darko Špoljarić, povjerenik Sindikata vozača i mehaničara u Autotroleju, odgovarajući na naše pitanje koji su glavni uzroci alarmantnog stanja u riječkom gradskom prijevozniku koji ne raspolaže dovoljnim brojem profesionalnih vozača, a zbog nedovoljnog održavanja u prosjeku je dnevno izvan stroja svaki peti autobus, uz seriju požara na vozilima u zadnjih godinu dana.


Nedostatak vozača i ispravnih autobusa rezultirao je smanjenjem broja polazaka na gradskim i prigradskim linijama, kao i ukidanjem pojedinih linija, a cijelu situaciju čak je i direktor Autotroleja Alberto Kontuš u svom izvještaju Nadzornom odboru nazvao neodrživom i izrazito opasnom za vlasnike društva, djelatnike i putnike. Kontuš sada nizom mjera, od već spomenutog reduciranja voznog reda, preko najma dodatnih autobusa te pojačanog održavanja u vanjskim servisima (samo će zadnje dvije stavke stajati više od devet milijuna kuna), kao i najavljenim povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta za vozače, nastoji stvari koliko-toliko dovesti u red, do nabave 54 nova autobusa krajem ove i polovicom iduće godine.


Kontuševe mjere


No, problem nije isključivo u Autotroleju, već i u gradskoj tvrtki Rijeka plus, osnovanoj u sklopu takozvanog »holdinga« koja je, s ciljem poboljšanja učinkovitosti, preuzela održavanje vozila Autotroleja i drugih gradskih komunalnih društava, ali trenutno stanje pokazuje da je održavanje bilo sve samo ne učinkovito, s obzirom na broj kvarova, a o požarima da ne govorimo.




Kakvi će biti rezultati Kontuševih mjera, tek će se vidjeti, a sindikaliste u Autotroleju upitali smo što je do sadašnjeg stanja dovelo.


– Krivo je neulaganje, odnosno štednja. Ne možete ni kod kuće štedjeti na održavanju osobnog automobila tako da mu, primjerice, ne zamijenite zupčasti remen koji stoji tisuću kuna, a onda taj remen za pola godine pukne i napravi štetu na motoru od deset tisuća kuna. Gdje je tu ušteda? Nema je, nego je šteta na kraju još veća – kaže Špoljarić.


Štedjelo se i na ljudima, dodaje, pa je iz te štednje proizašao drugi gorući problem Autotroleja – nedostatak vozača, ali i nedostatak mehaničara u Rijeka plusu.


– Ljudi su odlazili zbog male plaće, ali i zbog loših radnih uvjeta, u prvom redu zbog prevelikog broja radnih sati koji je postajao sve veći, što manje vozača je ostajalo u firmi. To je začarani krug. Ljudi više nisu imali privatni život, pa su mnogi i zbog toga odlazili. Upozoravali smo i uprave i gradonačelnika na probleme, ali bezuspješno – kaže Špoljarić.


Rješenja problema neće biti, smatra, dok se ne povećaju ulaganja, prvenstveno u ljude.


– Problem održavanja također velikim dijelom proizlazi iz nedovoljnog broja mehaničara. Ljudi bi se i vratili, znam to jer razgovaram s kolegama koji su otišli, samo da se poveća plaća i poboljšaju radni uvjeti – kaže Špoljarić.


Velik odljev ljudi


Kolika bi plaća, prema njegovom mišljenju, bila dovoljna da Autotrolej prestane gubiti vozače i da privuče nove, zanimalo nas je.


– Za vozača minimalno tisuću eura, za redovne radne sate. Situacija na tržištu je naprosto takva da vozač, vozeći kiper, a ne autobus, može zaraditi redovnu plaću od osam, devet tisuća kuna, pa zašto bi onda radio u Autotroleju za šest tisuća – ističe Špoljarić, koji za mjere koje uvodi Kontuš kaže kako vjeruje da će dati rezultata.


Stvari su krenule u boljem smjeru, ali ponavljam, treba uložiti u vozače i mehaničare da bi se problem dugoročno riješio – zaključuje.


Njegov kolega Alen Bartulac iz Sindikata Primorsko-goranskih komunalaca kaže da se može govoriti o štednji, ali smeta mu, dodaje, kada se govori samo o tome da će se sve svaliti na leđa poreznih obveznika.


– Kad je počela štednja, odnosno mjere koje je tada uveo direktor Željko Smojver, uvedene su radi rasterećenja poreznih obveznika. Tada su i smanjene subvencije Grada Rijeke i ostalih suvlasnika. Nažalost, smatram da je za gradski holding trebalo napraviti bolju platformu, i puno stvari bi se izbjeglo. Što se vozača tiče, upozoravali smo na odljev ljudi u više navrata, a sada je situacija kakva je i ne preostaje ništa drugo nego da se uloži novac da se stvari dovedu tamo gdje trebaju biti – kaže Bartulac, objašnjavajući kako Autotrolej i stručne službe Grada moraju paralelno odrediti koje su potrebe, a koje realne mogućnosti u javnom gradskom prijevozu, pa buduće poslovanje temeljiti na tome.


Nužan veći angažman svih u tvrtki, ali i Grada Rijeke


Povjerenica Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske u Autotroleju Nevenka Mršić na poslovne poteze i odluke tadašnje uprave društva upozoravala je još prije šest-sedam godina, kada je počinjala reorganizacija.


– I tada smo upozoravali da reorganizacija nije dobro postavljena. Autotrolej mora imati svoje radnike na održavanju, to smo i tada govorili, ali neki drugi su smatrali drugačije pa je vrijeme pokazalo tko je bio u pravu. Otkazi ljudima dijelili su se bez veze. Ostajali smo bez sve većeg broja ljudi. Tome su kumovale i male plaće, koje su među najnižima u gradskim komunalnim i trgovačkim društvima. Da bi ispravili velike greške, sad ćemo svi morati, od gradske uprave, uprave Autotroleja, do radnika, dati sve od sebe. Novi direktor za sad dobro postavlja stvari, ali očekujemo i veći angažman Grada – kaže Mršić.