KOSTRENA – U Kostreni su u prvih osam mjeseci ostvarena 13.343 dolaska i 57.910 noćenja gostiju, što je, prema podacima Turističke zajednice Kostrene, za oko 10 posto manje u odnosu na 2023. godinu.

Međutim, prema riječima direktorice TZ-a Kostrene Jelene Anđelić, blagi pad ne iznenađuje, s obzirom na činjenicu da su se u 2023. dolasci povećali za čak 35 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije te je ostvareno 16 posto više noćenja u odnosu na 2022. godinu, pa je trend tolikog povećanja iz godine u godinu gotovo nemoguće pratiti.

– Uvidom u statističke podatke iz sustava eVisitor vidljivo je da su na pad direktno utjecali hostel i prenoćište u kojima su u prvom dijelu godine bili smješteni radnici stranih nacionalnosti koje ne ubrajamo u statistiku.

Što se tiče broja dolazaka i noćenja u privatnim kapacitetima, sa zadovoljstvom dijelimo informaciju da su broj dolazaka i noćenja ostali gotovo na razini prošle godine, te na to trebamo staviti fokus i u budućnosti, kaže Anđelić.

Većina stranci

Što se tiče odnosa domaćih i stranih gostiju, daleko veći udio imaju strani gosti, no niti broj domaćih gostiju nije zanemariv.

Najzastupljenija emitivna tržišta iz kojih dolaze strani gosti su redom Njemačka, Italija, Mađarska, Poljska i Austrija, ističe Anđelić.

Ukupno vrijeme boravka turista u srpnju i kolovozu u Kostreni je pet dana, što je, kako dodaje, dokaz da Kostrena više nije tranzitna destinacija već destinacija za odmor u kojoj turisti provode svoje vrijeme kupajući se na brojnim plažama i uživajući u bogatoj gastronomskoj ponudi.

– I ove se godine nastavio trend povećanja privatnog kapaciteta. Trenutačno na području Kostrene imamo 175 iznajmljivača, od kojih je 20 novih u ovoj godini. Prema statističkim podacima iz eVisitora, popunjenost privatnog smještaja bila je 97 posto, što nam dokazuje da u Kostreni ne jenjava interes za privatnim smještajem, naglašava Anđelić.

No, ono što Kostreni, prema mišljenju mnogih nedostaje, jest hotel određene razine. Ako se zanemare prenoćište Lucija i hostel, koji se ne mogu pohvaliti reprezentativnom razinom, zanimalo nas je što se u Kostreni radi po pitanju podizanja kvalitete takvog smještaja i može li Kostrena u nekom doglednom trenutku dobiti adekvatne hotelske kapacitete.

– Za ozbiljniji turistički razvoj Kostrene zasigurno nedostaju hotelski smještajni kapaciteti visoke kategorije. Prenoćište Lucija smješteno je nekoliko minuta hoda od prepoznatljive kostrenske šetnice i plaža, pruža prekrasan pogled na uvalu Žurkovo i obnovom bi postiglo svoj puni potencijal. Veseli nas informacija koju smo dobili iz Jadran Hotela u čiju grupaciju spada prenoćište, da se obnova približava i da ćemo u bližoj budućnosti napokon dobiti hotel više kategorizacije, najavljuje Anđelić.

Nedostatak restorana

Slično vrijedi i za ugostiteljske objekte te nije jasno kako danas u Kostreni ne može uspješno raditi nešto što nije praktički plažni objekt s kemijskim WC-om, a prije više od trideset godina Kostrena je bilo mjesto u kojem je radio više nego jedan, za ono vrijeme, solidan restoran.

– Iz naše perspektive djeluje da bi se to trebalo moći, ali to je pitanje na koje mi kao turistička zajednica ne možemo odgovoriti te hoće li netko ili neće prepoznati u Kostreni gospodarski potencijal za cjelogodišnje poslovanje ne ovisi o nama. Vjerujemo da je kvalitetna ugostiteljska ponuda uz adekvatan pristup tržištu ključ uspješnog ugostiteljstva bez obzira na lokaciju, a Kostrena k tome ima izvrsnu poziciju, dobru prometnu povezanost, nalazi se u blizini velikog grada.

Ono što je definitivno u Kostreni problem, je manjak kvalitetnih prostora, smatra Anđelić koja vjeruje da turisti u Kostrenu dolaze ponajprije zbog izvrsne geografske lokacije koja je u neposrednoj blizini većeg grada, ali dovoljno daleko da bi pronašli svoj mir i pobjegli od urbanih sredina.

– Svakako treba spomenuti lijepe i uređene plaže, obalnu šetnicu i pješačke staze kroz zelene dijelove Kostrene. Posljednjih nekoliko godina turističko usmjerenje Kostrene sve se više okreće outdoor turizmu za koji Kostrena ima veliki potencijal, te ćemo ga uz organizaciju i održavanje različitih outdoor aktivnosti na otvorenom i dalje poticati. Uz to, koncem prošle godine otvorena je i Kuća kostrenskih pomoraca, dodatni kulturni sadržaj, koja predstavlja projekt očuvanja tradicijske i kulturne baštine Kostrene, zaključuje Anđelić.