Snimio Sergej Drechsler
Kada mjere popuste, vidjet će se tko je preživljavao samo zbog pomoći, a tko je sposoban nastaviti raditi. Tada se može očekivati više zatvaranja jer će mnogim ugostiteljima računi biti blokirani
povezane vijesti
RIJEKA – U Primorsko-goranskoj županiji koronakriza je zatvorila 60-ak ugostiteljskih objekata, i to samo u kategoriji obrta. Naime, podaci Obrtničke komore Primorsko-goranske županije pokazuju kako je početkom siječnja 2020. u našoj županiji bilo registrirano 1.317 ugostiteljskih objekata obrta. S druge strane, krajem studenog prošle godine bilo ih je registrirano 1.260, dakle, 57 manje.
Željko Dimitrić, tajnik Obrtničke komore PGŽ-a pojasnio je kako se radi o obrtima kojima je ugostiteljstvo osnovna djelatnost i kako je to smanjenje rezultat utjecaja koronakrize, a ne same sezonalnosti.
– U pravilu je riječ o ugostiteljskim objektima u većim gradovima koji, dakle, nisu ovisni o sezoni. Upravo su ti objekti i najteže osjetili ovu situaciju s pandemijom, dok su sezonski, koji rade samo u ljetnim mjesecima, ipak nešto manje pogođeni, pojasnio je Dimitrić.
Ugostiteljstvu je, uz ostale, rad zabranjen do kraja siječnja, no već mnogi računaju kako će se te mjere produljiti i do kraja veljače. Ugostitelji stoga apeliraju da im se što prije omogući rad jer, kažu, njihovi objekti nisu mjesta iz kojih se širi zaraza. No činjenica je da, iako mnogi žele čim prije krenuti s radom, pitanje je koliko će ih uopće opstati. Koronariza za sada nije donijela masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata, već su oni na »aparatima« mjera za pomoći države, prije svega onih za zapošljavanje, odnosno do 4.000 kuna koliko po radniku daje država, dok se, kažu, s ostalim mjerama poput povrata fiksnih troškova ili kredita kasni ili se teško do njih dolazi.
Dio ugostitelja je, pak, svoje radnike poslao na biro te zatvorio svoje objekte prije nego je Stožer objavio mjere zatvaranja čekajući da se situacija stabilizira i da s početkom proljeća te povrata barem dijela turističkog prometa počnu s radom. A upravo će se tada, kada se ponovo počne s radom, kada mjere popuste, ustvari vidjeti tko je ove mjesece preživljavao samo zbog pomoći, a tko je doista sposoban nastaviti raditi i ima neke zalihe za početak rada. Tada, nakon »skidanja s aparata« se može očekivati zatvaranje većeg broja objekata.
Tako je i Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, upozorio da će mnogim ugostiteljima, kada budu trebali početi raditi, računi biti blokirani.
Nezavidna situacija
Da je ugostiteljstvo u nezavidnoj situaciji, pokazuje i činjenica da ova djelatnost, zbog nesigurnosti praktički ne može do kredita kod poslovnih banaka, no što je još gore, ima primjera da se i zaposlenici u kafićima i restoranima ne mogu kreditno zadužiti kod banke jednostavno zato što rade u – ugostiteljstvu.
Na pitanje hoće li tek uslijediti pravi val zatvaranja ugostiteljskih objekata i što ugostitelji mogu očekivati od ove godine, Josip Brusić, ugostitelj i hotelijer, ujedno i predsjednik Ceha ugostitelja PGŽ-a, kazao nam je kako se svi nadaju da će ova turistička sezona ipak biti bolja nego lanjska jer još jednu ovako lošu godinu neće biti moguće izdržati. Ono što je trenutno također problem, jest što se mjere objavljuju dva, tri dana unaprijed, dok se poslovne aktivnosti i obaveze moraju planirati puno ranije.
– Nama se mjere daju u zadnji čas i onda se brže-bolje tome moramo prilagođavati. Što se tiče otvaranja, sigurno će biti problema jer do sada smo ovu situaciju svi skupa zajedno nekako izdržali. Ali ako se nastavi tempom kao dosad, sigurno će doći do velikih problema jer ljudi to neće moći financijski izdržati, s obzirom da su rezerve iscrpljene. Nitko od nas nema tolike rezerve da bi mogao dvije godine izdržati, a da ne radi normalno. Svi su imali padove od 40 do 60 posto prometa, ali troškovi nažalost nisu imali takav pad, nego nekih 20-ak posto, a tu razliku smo morali sami nadoknaditi svojim novcima.
Ja nažalost vjerujem da će se još jedan dobar dio obrta zatvoriti i da neće dalje raditi jer će se financijske rezerve iscrpiti. A da biste imali obrt otvoren, morate imati rezerve kako biste pokrpali neke dijelove poslovanja, a pogotovo u početku rada, odnosno prije početka glavne turističke sezone, ukazao je Brusić.
Također je dodao kako nitko ne može garantirati kakva će biti sezona. U najvećim problemima su ugostitelji koji su u najmu prostora kod privatnika, dok su lokalne, regionalne samouprave i država ipak pokazali veću solidarnost.
Teško odustati od onoga što si cijeli život stvaraoDa ugostitelji obrtnici neće tako lako odustati od onoga što su stvarali cijeli život, smatra Joso Smolić, predsjednik Ceha obrtnika Hrvatske obrtničke komore (HOK). Kazao je, naime, kako su obrtnici uporni ljudi, kao i da je jedini preduvjet opstanka i dobre sezone sigurna zdravstvena situacija koja je garancija da će gosti doći. – Ova godina će biti dosta teška, ali opet lakša nego 2020. Mi smo atraktivni gostima kao autodestinacija, a kako čujemo, naši gosti su željni putovanja, pogotovo u Njemačkoj, tako da sam optimist, zaključio je Smolić |
Optimistična prognoza
– Vjerujem da će dobar dio ugostitelja, pogotovo koji imaju objekte u najmu kod privatnika, jednostavno odustati od poslovanja jer neće biti nikakve financijske isplativosti. S druge strane, sadašnje prognoze za sezonu su na razini pada 30 do 40 posto od onoga što smo inače radili, a to je optimistična prognoza, i financijski također jako teško za izdržati. Stoga se svi nadamo da će sezona biti barem dvadesetak posto bolja nego lani, dodao je predsjednik Ceha ugostitelja PGŽ-a, podsjetivši da sektor radi u uvjetima jednog od najviših PDV-a u Europi, brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji su i prije koronakrize znatno opterećivali poslovanje.
Ljude u ugostiteljstvu drži i to što se dugi niz godina bave samo time i teško je očekivati da će se jednostavno preko noći preorijentirati na neku drugu djelatnost.
– Jednostavno, neizvjesnost je velika, zaključio je.
