Osim nižih cijena privatnog smještaja, tu su i dodatne pogodnosti koje se daju gotovo posvuda / Foto M. DIMIC/PIXSELL
Trenutačno radimo s oko 50 posto prometa od lani, što s obzirom na to da smo računali na oko 20 posto nije ni loše. Sve ide last-minute, bukira se čak i samo dan ranije, kažu u krčkoj turističkoj agenciji
povezane vijesti
RIJEKA Trenutačno radimo s oko 50 posto prometa od lani, što s obzirom na to da smo računali na oko 20 posto nije ni loše. Buking ide potpuno u skladu s vijestima o epidemiološkoj situaciji. Čim se pojavi vijest o većem broju novozaraženih, buking stane i krenu otkazivanja. Isto tako, kad su vijesti dobre, rezervacije su dobre.
Sve ide last-minute, bukira se čak i samo dan ranije. S obzirom na situaciju, svi iznajmljivači su korigirali cijene nekih 15 do 20 posto, rekli su nam jučer u jednoj većoj krčkoj turističkoj agenciji kakva je trenutačna situacija s bukingom i cijenama.
Naime, na jučerašnji je dan u Hrvatskoj premašeno milijun turističkih dolazaka, pokazuju podaci e-visitora Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Prema ovim podacima je u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru tako zabilježeno 47 posto dolazaka ostvarenih u prvoj polovini srpnja prošle godine.
Pritom je ostvareno i više od 7,2 milijuna turističkih noćenja što je približno 55 posto lanjskog rezultata. Jasno, situacija je takva da se ovi fizički pokazatelji ostvaruju uz očekivano niže cijene nego lani, pa se tako govori da se u privatnom smještaju može noćiti već od 10 eura, a osim nižih cijena, tu su i dodatne usluge i pogodnosti koje se daju u skoro svim vidovima smještaja.
Ponuda i potražnja
Govoreći o situaciji u prvoj polovini srpnja ove nikad viđene korona sezone, Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore (HGK), kazao je kako su cijene jednostavno odraz ponude i potražnje.
– Mi u ovim trenucima imamo golem pad potražnje, a veliku ponudu. Samim time cijena pada i svaki vlasnik kapitala, dakle, hotela, apartmana ili broda, je taj koji si mora napraviti računicu u kojoj će nešto što je lani naplaćivao 100, danas naplaćivati 50.
Ali isto tako ne smijemo zaboraviti jednu stvar, a to je da se svi mi u turizmu ove godine borimo da smanjimo gubitak, kazao je Žgomba navodeći kako je jako teško generalizirati o smanjenju cijena, s obzirom na to da je kod nekih iznajmljivača pad i do 70 posto, a neki su snižavali tek 10-ak posto, no nekakav prosjek je 20 do 25 posto.
S time da je u ovoj situaciji kada mjesta ima, ustvari prilično lako prilikom direktnog bukinga cjenkanjem pregovarati i povoljniju cijenu ili neki dodatni bonus.
Uskoro više turističkih zajednica nego tvrtkiTurizam i ugostiteljstvo za vrijeme krize COVID-19 je na koljenima. Zarade i novih investicija nema, a banke i leasing kuće ne reagiraju i ne olakšavaju svojim klijentima ovo teško razdoblje, baš naprotiv, poručili su u Udruzi Glas poduzetnika. Odbor za turizam i ugostiteljstvo UGP-a stoga traži hitne intervencije Vlade, ministra financija i novog ministra pod čijim će resorom biti turizam te traže snižavanje PDV-a svima u turizmu i ugostiteljstvu na minimalno 13 posto. Isto tako kritiziraju i HTZ. – Za to vrijeme u kojem je grana koja pokreće hrvatsko gospodarstvo pred propasti, pitamo se što radi HTZ? Broj turističkih zajednica s ukupnim brojem zaposlenih za mjesec dana će premašiti brojku preživjelih tvrtki koje posluju u turizmu i ugostiteljstvu, rekla je Gordana Fabijanić, članica Odbora za turizam UGP-a. |
Za prvih 15 dana srpnja je kazao kako su iznenađujuće dobri te se nada da će se tako i nastaviti.
Epidemiološka situacija, koju smo nažalost sami stvorili, otvaranjem granica prema susjednim istočnim zemljama, i zakašnjelim reakcijama, tako praktički svakodnevno diktira rezervacije smještaja. Jasno, na odluke o putovanjima utječu i brojke novozaraženih u zemljama iz kojih nam gosti dolaze, a gdje se prati svaki korak konkurencije s obzirom na to da je svima interes svoje državljane zadržati na odmoru u svojoj zemlji.
– Kod nas najbolje prolaze oni koji imaju dugogodišnje, lojalne goste, a koji su se i prvi vratili, pojašnjava stručnjak za obiteljski smještaj i koordinator Pododbora za obiteljski smještaj Udruge Glas poduzetnika Nedo Pinezić, navodeći kako se situacija ne može staviti pod jedan nazivnik.
Po pitanju cijena, najviše su pod pritiskom njihova snižavanja južne županije koje su oslonjene na aviogoste i jaka tržišta poput britanskog i američkog.
Kuće za odmor
– Tu je došlo do znatnog pada prometa, a kako pada promet, padaju i cijene. Moramo znati da su cijene koje su se ondje postizale bile u najmanju ruku dvostruko veće nego na Sjevernom Jadranu, za sve vrste smještaja.
Ono što je kod nas bilo 100 eura, tamo je bilo 200 eura i sada kada to tržište ne funkcionira, teško se spustiti na neku nižu razinu tako da ljudi, ovisno o tome u kakvoj su situaciji, nastoje privući goste raznim akcijama.
To ne treba osuđivati, jasno je da će netko, tko je u kreditu, radije zaraditi i 10 eura nego ništa. To nije karakteristično samo za obiteljski smještaj, naime, vidimo da su i cijene u hotelima znatno pale.
U pravilu što su hoteli bolje popunjeni, to su cijene niže. U prosjeku je to nekih 20 posto, što je i očekivano s obzirom na to da smo lani imali rekordnu sezonu u kojoj su i ovako bile cijene pretjerane, dodao je Pinezić navodeći kako se svih ovih godina u obiteljskom smještaju nudilo noćenje u najvećem rasponu cijena, od 10 do 50 eura.
S druge strane, kuće za odmor u Istri i na Kvarneru dosta dobro drže razinu cijena.
– I općenito ima jako puno informacija o samom virusu te su ljudi jako zbunjeni, osobito oni koji su osjetljiviji zbog dobi ili zdravstvenog stanja. A tu je i taj faktor da se u svim zemljama i kroz medije i kroz kampanje nastoji utjecati na svoje građane da ostanu u svojoj zemlji na odmoru.
Tako da nije stvar samo situacije kod nas. Nažalost još uvijek nije zaživjelo mapiranje zemlje po regijama. Naime, mi imamo situaciju da zbog Đakova ili Zagreba ljudi ne žele doći u Istru jer ne znaju koliko je to udaljeno.
A udaljenost iz Münchena do Pule je možda ista kao iz Pule do Đakova. Mi bismo se morali više potruditi da i sami komuniciramo stanje po regijama te da više proaktivno djelujemo da gosti koji su tu već na odmoru objavljuju informacije kakva je situacija, zaključio je Pinezić.