Foto Sergej Drechsler
Roditeljima poručuje da se pobrinu za obrazovanje svoje djece. Motivacija je ključna u obrazovanju, a u tom pogledu, i drugima, kaže, hrvatski je školski sustav apsolutno zakazao
povezane vijesti
Više od tisuću djece i roditelja odazvalo se na prvi hrvatski STEM piknik u Dječjoj kući u Rijeci kojim se željelo popularizirati znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, što bi bio okviran prijevod engleske kratice STEM (science, technology, engineering i mathematics).
I sudeći prema broju okupljenih, događanje je bilo pun pogodak. Od 10 pa sve do kasnih popodnevnih sati dječaci i djevočice mogli su se okušati u vožnji Riteh formulom riječkog Tehničkog fakulteta u simulatoru vožnje, u mini nogometu pomoću m-bota i teniske loptice, u igri pamćenja, koncentracije i motorike Memory Buzz Wire Game, koje je ponudio Connect IT iz Slavonskog Broda, okušati se u upravljanju robotima u igri Male pčelice Zajednice tehničke kulture Karlovac i mnogočega drugoga.
Vakula o – kiši
Zanimljivo im je bilo poslušati Zorana Vakulu o kiši i Korada Korlevića o astronomiji, dok je Željka Modrić Surina govorila o ključnoj ulozi kukaca, a posebice pčela, za život na našem planetu.
STEM piknik samo je jedna u nizu aktivnosti projekta STEM(AJMO!) u sklopu kojeg je u Rijeci do sad već izgrađen STEM park, uređen i opremljen STEM laboratorij, a u sedam hrvatskih županija do kraja projekta bit će provedeno 100 radionica za djecu i mlade.
Nositelj projekta je Centar tehničke kulture Rijeka, uz partnere Fakultet za matematiku Sveučilišta u Rijeci, Astronomsko društvo Višnjan, Grad Rijeku i druge.
“Već nas pitaju kad ćemo ovo ponoviti”
Zagorka Prce Veseli, izvršna direktorica CTK Rijeka pred kraj bogatoga dana podcrtat će da su vrlo zadovoljni kako je piknik prošao.
– Jedna mala gomilica djece i roditelja, iz Rijeke i izvan nje, sudjelovala je u programu i jako smo zadovoljni posjetom. Imali smo dvadesetak natjecanja i igara uz koje su se djeca učila programirati, robotiku, ali i bavila se kreativnim aktivnostima tako da je bilo za svakoga ponešto.
Znanstveni cafei s našim predavačima bili su puni. U zabavnom programu cijeloga dana glazbu je puštao DJ Molekulica, nastupili su Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle s Kišnim razdragancima, dok je Marko The Clown izveo svoje klaunske točke te pekao palačinke.
Već su nas pitali kad ćemo ponoviti STEM piknik i za sad mogu reći, iduće godine sigurno, zaključit će Zagorka Prce Veseli.
Poruka Korada Korlevića roditeljima
Kao i uvijek, zanimljivo predavanje za sve generacije održao je Korado Korlević, učitelj i astronom iz Zvjezdarnice Višnjan.
Roditeljima poručuje da se pobrinu za obrazovanje svoje djece, jer je hrvatski školski sustav poput cijepljenja “stisneš zube i odradiš to jer moraš”. Motivacija je ključna u obrazovanju, a u tom pogledu, i drugima, hrvatski je školski sustav apsolutno zakazao.
– Prema jednom istraživanju u časopisu Lancet, Hrvatska je 1990. po ljudskom kapitalu bila 24. zemlja svijeta. Imali smo izuzetno obrazovan kadar, inženjere, tehničare, koji mogu napraviti što god je potrebno.
A u 2016. pali smo na 32. mjesto. Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2018., koje je ispitalo kvalitetu školstva u 140 zemalja svijeta, mi smo bili na 136 mjestu od 140 u podučavanju kritičkog mišljenja.
Više nismo država u koju će netko doći napraviti firmu i tvornicu zbog dobrih radnika. Ovi danas će ti zaboraviti doći na posao, kazao je Korlević.
Društvo snova? Netko to mora održavati
Dodaje da živimo u društvu snova i civilizaciji snova, ali netko to društvo snova mora i održavati.
– U budućnosti će čak do 90 posto stanovništva živjeti u civilizaciji snova, a 10 posto će biti tehnološki obrazovani koji će je održavati.
Zato je važno da se svatko trudi odgojiti svoje dijete za budućnost koja dolazi, jer mi udruge i entuzijasti sami ne možemo nadoknaditi sve ono što školski sustav propušta, rekao je Korlević.
Naglasio je da su danas školski kurikuli stvar prošlosti.
– Vi kurikul nosite u džepu, pametni telefoni su kao milijun aleksandrijskih biblioteka. Danas su važne metode kako doći do znanja.
Važni su darovitost, suradnja i timski rad, a ne trebate znati koliko stanovnika ima neki grad, kazao je Korlević.
Kad ćemo na Mars?
Djeci je predstavio rad Zvjezdarnice u Višnjanu, a potom je odgovarao na njihova pitanja. Jedno je bilo i hoćemo li do kraja stoljeća otići na Mars.
– Kad pogledam hrvatski Sabor i druge, znam da oni neće dati novac za to, pa da ih i objesiš za uši. Oni će naći druge načine za potrošiti novac, jer većinu stanovništva čine potrošači koje put na Mars ne zanima.
Na izborima bira 50 posto ljudi plus jedan, a ti koje izaberu žele više nogmeta, filmova, više pjesme, jeftinu hranu i manje posla.
Za vašu generaciju do kraja stoljeća postojat će virtualni svjetovi i moći ćete imati svoj Mars napravljen u superračunalu i putovati po njemu, kaže Korlević.
Dodao je da će generacija današnje djece svjedočiti robotima na Marsu, a dotaknuo se i toga hoće li bogati moći ubrzo na Mars.
