OPATIJA – Hrvatska ima silnih mogućnosti i resursa i u zračnim i sunčevim energijama, i u vjetru, međutim, još je uvijek pri dnu EU-a i po instaliranim kapacitetima i po instaliranom kapacitetu po glavi stanovnika. Moglo se to jučer čuti na Energetskom danu, konferenciji posvećenoj temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, koja je u organizaciji Regionalne razvojne agencije PGŽ-a i Regionalne energetske agencije Kvarner održana u opatijskom Centru Gervais u nazočnosti tridesetak osoba.

Ispod prosjeka

– I po instaliranim kapacitetima i po instaliranim kapacitetima po glavi stanovnika smo predzadnji u EU-u. Tužno je, recimo, da Hrvatska ima tri puta manje od Slovenije instaliranih kapaciteta, a ako gledamo po glavi stanovnika, onda Slovenija ima čak šest puta više od nas. Dakle, puno smo ispod prosjeka. Ovu konferenciju vidim i kao priliku da Hrvatska puno hrabrije i odlučnije krene u energetsku tranziciju, posebno sada kada su doneseni novi zakoni, kada imamo mogućnost da kroz europske direktive možemo krenuti u solarizaciju Hrvatske. Ono gdje mi vidimo najbrži put nisu velike solarne elektrane nego upravo male solarne elektrane na krovovima zgrada, tvrtki, industrija. Njemačka je po ovom pitanju daleko najjača i najbolja zemlja u Europi, a njezin primjer je da čak 75 posto solara čine male instalacije na krovovima. To znači da imamo priliku demokratizirati i decentralizirati cijeli taj proces, a što je s druge strane i optimalno jer proizvodite na mjestu potrošnje. Ideja je da ako na svojoj kući ili hali imate instalacije, onda zapravo većinu te proizvedene struje potrošite za sebe i time smanjujete svoje troškove za električnu energiju, a ujedno ne opterećujete elektroenergetski sustav jer ste još uvijek na niskonaponskoj mreži koja nema velikih gubitaka. Novitet u Europi, ali i kod nas, je taj da su se pojavile takozvane energetske zajednice građana, odnosno da se više građana s područja može udružiti i raditi nekakvu svoju elektranu. Postoji taj instrument te nekakve građanske energije da ti u svom vlastitom dvorištu ili teritoriju imaš mogućnost realizirati neke projekte koji ostaju tebi, a nisu pod ingerencijom stranaca ili stranih fondova koji dolaze ovdje graditi elektrane. Ima jedna važna stvar koju možemo od Europe naučiti, a to je da je većina tih sustava u visoko razvijenim zemljama u rukama građana tih zemalja. Dakle, nisu na neki način dopustili da stranci budu većinski vlasnici energetskih objekata u svojim zemljama, rekao je Darko Jardas iz Regionalne energetske agencije Kvarner.

Prirodni resursi

PGŽ je jedna od boljih županija po pitanju zelene tranzicije. Napomenuo je to i župan PGŽ-a Zlatko Komadina navevši neke od realiziranih i započetih projekata na području Županije. Istaknuo je energetsku obnovu škola, naveo kako sada slijedi energetska obnova zdravstvenih ustanova, dodao kako se radi i radilo na niskokarbonskoj priči, burzi krovova, zamjeni energenata, solarnoj priči, vjetroelektranama…

– Napredujemo u tom smislu svakoga dana. Sada je važno izvući sredstva EU-a iz mehanizma otpornosti i oporavka da bi financirali takvu vrstu projekata, rekao je Komadina, a Julije Domac, specijalni savjetnik predjednika RH-a za energiju i klimu naveo je što se može očekivati u narednom razdoblju po pitanju zelene tranzicije.

– Očekivanja su da će se u narednim godinama dosta toga promijeniti. Promjena bi trebala biti sve brža, energetska tranzicija o kojoj smo do sada samo pričali sada postaje stvarnost. Očekujemo u sljedećim godinama građane koji će biti aktivni proizvođači energije, građane koji će biti sudionici nekog tržišta. Nadam se da ćemo vidjeti i sve više tvrtki u javnom vlasništvu u tome, počevši od HEP-a pa do komunalnih poduzeća. Mogućnosti su ovdje i sada je zapravo na nama da iskoristimo prirodni potencijal koji Hrvatska ima, da ga iskoristimo da ne bude u svrhu nekakvih kratkoročnih interesa, nekakvih afera kao što smo često do sada viđali kada neki potencijal postoji, nego da bude u funkciji napretka društva, napretka građana, napretka cijele zajednice, rekao je Domac, a o razlozima organizacije ove konferencije govorio je Vedran Kružić iz Regionalne razvojne agencije PGŽ-a.

Najvažnija tema

– Procijenili smo da je tema klimatskih promjena, zelene i energetske tranzicije trenutno jedna od najvažnijih i za financiranje i za pripremu projekta koji nam tek slijede. Prepoznali smo da upravo u ovim sektorima zelenog rasta i energetike se mogu otvarati neka nova kvalitetna radna mjesta. Danas želimo predstaviti uspješne europske projekte, želimo dodatno prikazati da je i sam PGŽ u svoj plan razvoja zelenu tranziciju prepoznao kao jedan od najvažnijih prioriteta i želimo na neki način dati informaciju svim zainteresiranima da u sljedećoj financijskoj perspektivi postoje ozbiljna sredstva za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, rekao je Kružić.