Na redovitom susretu s novinarima župan Zlatko Komadina osvrnuo se na prošlotjedni sastanak s istarskim županom Borisom Miletićem i predstavnicima sustava zdravstvene zaštite Istarske županije.

Cilj je bio razmijeniti iskustva o izazovima u održavanju razine dostupnosti zdravstvene zaštite zbog deficita zdravstvenog kadra.

U Istri su razradili neke modele, između ostalog uspostavljen je Fond za financiranje primarne zdravstvene zaštite, sustav dobrodošlice odnosno stimuliranje privlačenja novih liječnika i medicinskih sestara za rad u Istarskoj županiji, ali također stimuliraju i postojeće liječnike kako bi spriječili njihov odljev ili zatvaranje ordinacija radi odlaska u mirovinu.

Prvi slučaj darovanja državnog zemljišta

Župan je istaknuo kako Primorsko-goranska županija nema definiran spomenuti Fond već se iz proračuna, kao što je i aktualni prijedlog rebalansa, izdvajaju značajna sredstva upravo za osiguravanje dostupnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite kroz naš Dom zdravlja.

Također se osvrnuo na činjenicu da u Hrvatskoj najveće probleme s liječnicima imaju najrazvijenije županije (Istarska i Primorsko-goranska županija), budući da u kontinentalnom dijelu studenti koji završe medicinu ostaju raditi u struci dok je u Primorsko-goranskoj županiji sve manje mladih koji se odlučuju studirati medicinu, a dosta njih nakon studija završava u zapadnoj Europi.

Župan Komadina je također istaknuo da je Primorsko-goranska županija prva županija u Hrvatskoj koja je od preuzimanja poslova upravljanja državnom imovinom riješila prvi slučaj darovanja državnog zemljišta i to Općini Omišalj u svrhu izgradnje dječjeg vrtića.

Kandidatura za Europsku regiju sporta

Pročelnica Sonja Šišić najavila pokretanje kandidature Primorsko-goranske županije za Europsku regiju sporta 2026. godine. Kao jedna od najsportskijih regija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija posjeduje najveći broj aktivnih sportaša, ali i rekreativca te u usporedbi s drugim županijama na godišnjoj razini ulaže najveća financijska sredstva za aktivnosti sportskih udruga kojih na području PGŽ ima oko 1950, kao i za izgradnju sportske infrastrukture.

Također je istaknula da stanovnici Primorsko-goranske županije imaju mogućnost baviti se svim vrstama sporta, od zimskih do vodenih te navela da razlog za kandidaturu leži, između ostalog, u činjenici da Županija posjeduje Plan razvoja sporta donesen 2022. godine, te vrlo snažan i prepoznatljiv sustav Zajednice sportova PGŽ kroz koju se sufinanciraju udruge koje se bave sportom, ali i rekreativci, parasport i školski sustav sporta.

“Želimo kroz ovu kandidaturu tijekom 2026. godine promovirati sport, uključivanje svih dobnih skupina u sportske aktivnosti, osmisliti i ojačati niz sportskih manifestacija koje se već provode u PGŽ, ali i umrežiti se s europskim gradovima i regijama koje su već postale Europski gradovi i regije sporta.

Osnovni uvjet za kandidaturu je već zadovoljen, a to je da su barem dva grada ili sredine iz Županije prethodno bili proglašeni Europskim gradom sporta, a to su Rijeka (2022.) otok Rab (2019.) i otok Lošinj (2020.).

Kandidatura će također omogućiti promociju Primorsko-goranske županije i njenih gradova i općina na međunarodnoj razini, a sve u svjetlu sporta, bavljenja rekreacijom i sportskim aktivnostima, od najmlađih do najstarijih i za sve socijalne skupine. Odluka o kandidaturi bit će poznata krajem 2024. godine”, rekla je pročelnica Šišić.

Projekt afirmacije baštine

O provedenom EU projektu “AdriPromTour: Valorizacija jadranske kulturne i prirodne baštine kroz jačanje vidljivosti i turističke promocije” izvijestila je pročelnica Alessandra Ban.

Riječ je o projektu kojeg je UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj u suradnji s UO za kulturu, sport i tehničku kulturu prijavio na natječaj u okviru klastera Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020.

U projektu je uz Primorsko-goransku županiju, u ulozi vodećeg partnera, sudjelovalo 5 hrvatskih i 5 talijanskih partnera. Ukupni proračun projekta za sve partnere iznosio je preko 600.000 eura, dok je Primorsko-goranskoj županiji na raspolaganju bilo oko 118.000 eura.

Temeljni cilj projekta bila je dodatna promocija i afirmacija pomorske i kulturne baštine, prvenstveno pomorske baštine valorizirane kroz projekt Arca Adriatica te Kulturno-turističke rute “Putovima Frankopana” kao i osiguranje njihove daljnje održivosti.