Prestižna nagrada

Komadina primio ovogodišnje dobitnike Plave vrpce Vjesnika iz PGŽ. “Ponos i čast”

Orjana Antešić

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

Župan Komadina poručio je da mu je ponos i čast biti u društvu oni koji su svojom hrabrošću, znanjem, umješnošću, ali i srcem pomogli ljudima i spasili živote na moru



Župan Zlatko Komadina upriličio je prijem za dobitnike tradicionalnog i prestižnog priznanja “Plava vrpca Vjesnika” s područja Primorsko-goranske županije.


Nagrada “Plava vrpca Vjesnika” u momčadskoj konkurenciji ove je godine otišla u ruke zapovjedniku broda “Atlas T” Miljenku Konjevodi s Grobnika koji je, zajedno s prvim časnikom palube, Pažaninom Ivom Miškovićem, predvodio akciju spašavanja 70 mladih ljudi, izbjeglica iz Afrike na Atlantskom oceanu, pedesetak milja od Mauritanije.





Nominaciju i priznanje za iskazanu hrabrost zavrijedila su i četiri nautičara iz Rijeke, Leo Pavela, Leo Gardoš, Leo Butković i Josip Lenac koji su sredinom listopada prošle godine po olujnoj buri, u noćnim satima isplovili iz Ičića u pomoć trojici švicarskih jedriličara koji su “zaglavili” kod otoka Cresa.


Ponos i čast


Župan Komadina poručio je da mu je ponos i čast biti u društvu oni koji su svojom hrabrošću, znanjem, umješnošću, ali i srcem pomogli ljudima i spasili živote na moru, od otvorenog mora Atlantika do Cresa, gdje se dogodila i situacija da je spasitelje treba spašavati.



– Svi koji živimo uz more i od mora, znamo koliko lijepih trenutaka nosi sa sobom, ali i onih drugih, opasnih situacija u kojima se traži hrabrost i srce, ponovio je župan.


Čestitke na iskazanoj plemenitosti i hrabrosti nagrađenima i nominiranima uputila je i pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić.


Višesatna akcija spašavanja


Zapovjednik product tankera “Atlas T” Miljenko Konjevoda posvjedočio je o višesatnoj akciji spašavanja izbjeglica iz Afrike koja su puna četiri dana plutali bez pogona Atlantikom, bez da se ijedan brod koji je prošao tom rutom, prema kasnijem pričanju tih nesretnika, zaustavio i pomogao im.


Sve dok nije naišao “Atlas T” sa hrvatskim zapovjednikom. Konjevoda je kazao da su sve to redom bili mladi ljudi, mahom od dvadesetak godina, koji su se odvažili na opasan poduhvat da plovilom od 12 metara iz Tunisa stignu do Kanara i boljeg sutra.



– Kad vidite te mlade ljude koje su očaj i neimaština natjerali na takvo što, osvijestite koliko ustvari puno toga imamo, i previše nego što nam treba.


Nije bilo lako proći taj put na kojem su, sve onako iznureni i slabi, iskazivali oduševljenje što su spašeni s olujnog Atlantika i potom gledati njihova lica puna razočarenja kad smo od tamošnjih pomorskih vlasti dobili nalog da ih vratimo natrag, u luku Rabat u Maroku, prisjetio se zapovjednik Konjevoda.


Na upit kako objašnjava činjenicu da je veći broj brodova prošao mimo sedamdeset ljudskih duša koji su puna četiri dana zazivali pomoć, zapovjednik Konjevoda kazao je kako očito postoje i takvi zapovjednici i posade koje se ne žele opterećivati ispunjavanjem dodatne dokumentacije, a moguće je razlog tome i strah od eventualnih sankcija ukoliko bi brod kasnio sa svojim teretom, usprkos tome što SOLAS, međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, apsolutni prioritet pridaje spašavanju ljudskih života.


“Mi Hrvati smo drukčiji”


– Mi Hrvati smo drukčiji, neću reći bolji od ostalih, ali drukčiji, imamo puno empatije, zaključio je Konjevoda.


Leo Pavela, inače županijski vijećnik, s puno je dinamike prepričao sve te burovite događaje iz listopada prošle godine, kada su u noćnim satima na gumenom gliseru iz marine Ičići pohitali u pomoć posadi jedirilice “Kogo2”, koju je oborilo sidro i do koje druga, puno jača plovila iz Malog Lošinja nisu uspjevali probiti po orkanskoj buri i valovima od pet,šest metara.



Nakon uspješne operacije “oslobađanja” jedrilice, Pavela i Butković, koji su ostali u gumenjaku, i sami su se našli u nezavidnog situaciji da im, u pokušaju da se dočepaju Martinšćice na Cresu, otkazao motor.


Kakvi su uvjeti te burovite noći vladali na Kvarneru najbolje govori podatak da je moćnom brodu “Vid” Lučke kapetanije Rijeka, koji je isplovio iz Malog Lošinja, trebalo tri sata da prevali tu rutu od 22 milje udaljenog gumenjaka.


Zapovjednik “Vida” Anton Grubišić, upravitelj stroja Zoran Burazer i mornar Angelo Brkić također su za taj poduhvat bili među nominiranima za priznanja “Plave vrpce Vjesnika”.


Primorsko-goranska županija imala je i svog predstavnika i u pojedinačnoj konkurenciji. Zahvaljujući oštrom oku i agilnosti drugog časnika palube, Klenovičanina Matana Cvitkovića na kruzeru Carnival Vista spašeni su životi šestorice brodolomaca kod Dominikanske Republike.