RIJEKA – Riječki gradonačelnik Marko Filipović prvi je riječki gradonačelnik koji je javno artikulirao potrebu za promjenom modela financiranja tzv. hladnog pogona Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, za što je zadužen osnivač, u ovom slučaju Grad Rijeka. Na održavanje skupog hladnog pogona nacionalne kazališne kuće otpada najveći dio njezina ukupnog budžeta pa bi rješavanje toga segmenta značilo puno ne samo za kazalište, nego i za lokalnu kulturnu scenu, koja je žrtvom činjenice da često najveći udio novca namijenjenog kulturi odlazi na to, novca uvijek gladno mjesto. I to ne vrijedi samo za Rijeku, nego i za Split, Varaždin, a u kontekstu državnih ulaganja i Osijek, dakle sve gradove s nacionalnim kazališnim kućama osim Zagreba, koji se financira u omjeru pola-pola s državom.

Svakako bi bilo dobro da se Ministarstvo kulture snažnije uključi u financiranje nacionalnih kazališta – Marko Filipović / Snimio Sergej DRECHSLER

Nesuvisli model

Tragom njegova javnog istupa, u kojem je kao poželjan istaknuo osječki model sufinanciranja kazališta u omjeru pola-pola između Županije i Grada, ali i potrebu uključivanja države u osnivački udio u Kazalištu, dodatno smo provjerili njegove navode, ali i zatražili komentar iz Županije. I kako se sada čini, a na tragu onoga što smo već pisali prije ovoga istupa, Županija teško da će se uključiti u tu priču po osječkom modelu, dok država govori aktualnim Zakonom o kazalištima, koji propisuje da je ona suosnivač jedino zagrebačkog kazališta, koje onda pomaže sufinacirati. No problem je javno artikuliran, što je ujedno i jedan od načina da ga se pokuša riješiti.

»Ako bi se određena sredstva oslobodila, glavna adresa svakako bi trebala biti Javne potrebe u kulturi Ivan Šarar / Snimio Mateo LEVAK

Podsjetimo, nakon što smo u Novom listu prije sada već više od desetljeća počeli upozoravati na nesuvislost modela financiranja nacionalnih kazališnih kuća i općenito činjenicu da bi se država rado hvalila s pet nacionalnih kazališnih kuća, a suštinski sufinancirala samo jednu, zagrebačku, te nakon upozorenja da bi u slučaju riječkog kazališta i PGŽ mogao pripomoći, s obzirom na gravitiranje građana Županije Kazalištu, tek nakon jedne nedavne tribine i jednog sastanka stvari su se počele javno artikulirati. Prvo je na tribini riječkih nakladnika zgroženih zagrebocentričnošću nacionalnih izdvajanja za knjigu artikuliran i poznati problem s kazalištima, a onda se riječki gradonačelnik sastao s predstavnicima osječke gradske uprave, koji su mu prenijeli osječka iskustva podijeljenih osnivačkih udjela u kazalištu između Grada i Županije. Nakon toga gradonačelnik je u javnost pustio probni balon ideje o promjeni osnivačkih udjela, pri čemu je zagovorio uključivanje Županije, ali i države u snažnije financiranje riječkog kazališta, odnosno njegova hladnog pogona, s obzirom na to da i država i PGŽ osiguravaju određena, istina mala, programska sredstva toj instituciji.
Pitamo stoga gradonačelnika je li već imao kakve kontakte sa županom Zlatkom Komadinom ili s bilo kim iz Županije oko inicijative koju je najavio, na što nam je odgovorio da sa županom nije o tome detaljno razgovarao, ali da on zna da načelno postoji ta potreba. U odgovoru je gradonačelnik svjestan da procedura eventualnog uključivanja Županije u suvlasništvo HNK-a nije jednostavna, s obzirom na aktualna zakonska rješenja, ali da će se o modelima razgovarati. Opravdavajući uključivanje Županije u supstancijalnije sufinanciranje kazališta, gradonačelnik rezonira na način na koji smo i mi artikulirali tu potrebu: gravitacijom svih građana Županije Kazalištu, a ne samo Riječana. Filipović spominje i brojke, pa kaže da ove godine Grad u Kazalište ulaže 41 milijun kuna, a PGŽ 250.000 kuna.

Preduvjet za svaku promjenu osnivačkog statusa je izmjena postojeće zakonske regulative – Zlatko Komadina / Snimio Marko GRACIN

Košarica Županije

I župana Komadinu pitali smo je li ga netko kontaktirao u vezi s rečenim planovima, na što je odgovorio da osobno ni njega ni njegove suradnike još nitko nije kontaktirao, ali da je njemu logičnije suosnivača potražiti na nacionalnoj razini, po modelu zagrebačkog HNK-a.
– Preduvjet za svaku promjenu osnivačkog statusa je izmjena postojeće zakonske regulative, a nije mi poznato je li Grad već nešto u tom pravcu pokrenuo. Gradonačelnik i ja imat ćemo priliku o svemu ovom osobno razgovarati – rekao je župan, dodajući da je spreman razgovarati, ali ne i prihvatiti suvlasništvo nad Kazalištem. Artikulira to činjenicom da su i građani Rijeke također građani Županije, a kada su županijske zdravstvene ustanove zbog pandemije »upale« u minus, gubitke su sanirali proračunskom preraspodjelom i nisu tražili pomoć Grada Rijeke ili drugih gradova i općina čiji stanovnici koriste usluge ili gravitiraju tim ustanovama.

– Županija ima milijunska ulaganja u županijske zdravstvene ustanove, a osnivač je i 18 srednjih škola u Rijeci, koje financiramo sami. Mogu saslušati svaku inicijativu, ali nemam mandat prihvaćati one koje mogu narušiti proračunsku stabilnost ili ugroziti poslovanje županijskih institucija i ustanova – rekao je župan.

U pojašnjenju istaknuo je Komadina i to da PGŽ godišnje za kulturu izdvaja oko 20 milijuna kuna te da se i u Županiji može razmišljati na način na koji Grad razmišlja o modelu sufinanciranja HNK-a kojemu je osnivač, pa predložiti da Grad Rijeka preuzme 50 posto troškova održavanja Guvernerove palače, u kojoj je smješten Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, kojemu je PGŽ osnivač, ili da muzejske programe Grad sufinancira direktno iz proračuna kao vanjskog korisnika, a ne samo putem Javnih potreba.

Razgovarati dalje

– Pokrenuli smo 130 milijuna kuna težak projekt obnove i rekonstrukcije Guvernerove palače i cijelog muzejskog prostora, i taj projekt želimo kandidirati za europska sredstva. Gotovo 100 milijuna kuna uložili smo u infrastrukturu i razvoj Platka kojem najviše gravitiraju Riječani. Napominjem da je Županija stopostotni vlasnik i osnivač triju ustanova u kulturi, muzeja čije je sjedište u Rijeci – rekao je župan, podcrtavajući da je proračun »Zajca« prije tri godine iznosio 53 milijuna kuna, što je Grad Rijeka smanjio prvo na 50 i ove godine na 47 milijuna kuna, što je, kaže župan, duplo više od cjelokupnog proračuna Županije za kulturu.
Filipovića smo potom pitali koje konkretne korake planira povući u povodu najave prema Županiji, ali i prema Ministarstvu kulture i medija, s obzirom na najavu da bi i država imala participirati u osnivačkim udjelima vezano za nacionalni karakter »Zajca«.
– Sa županom Komadinom svakako namjeravam otvoriti ovu temu i o njoj detaljnije razgovarati na jednom od budućih radnih sastanaka. S obzirom na smjer u kojem ide formiranje novog Zakona o kazalištima, nisam siguran da generalno postoji tendencija snažnijeg uključivanja MKM-a u osnivačke udjele nacionalnih kazališta. No svakako bi bilo dobro, i to za sve gradove koji imaju nacionalne kazališne kuće, da se Ministarstvo snažnije uključi u financiranje nacionalnih kazališta. O tome ćemo sigurno razgovarati s ministricom, a i u ranijim razdobljima već su takvi razgovori vođeni – rekao je Filipović.